Vijesti Najčitanije

Sud je presudio kako je Željko Sačić nepotrebno uhićen zbog ratnog zločina i država mu mora platiti 75 tisuća kuna

Sud je presudio kako je Željko Sačić nepotrebno uhićen zbog ratnog zločina i država mu mora platiti 75 tisuća kuna
Nepravomoćna je to presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu Ratnom zapovjedniku Specijalne policije Željku Sačiću država mora platiti 75 tisuća kuna odštete jer je nezakonito pritvoren u prosincu 2009. godine zbog sumnje da je zataškavao zločin u Gruborima. Nepravomoćna je to presuda što ju je donio Općinski građanski sud u Zagrebu. Sačić je bio uhićen u velikoj policijskoj akciji što ju je koordinirao tadašnji zamjenik ravnatelja policije Milijan Brkić. Osim Sačića tada su bila uhićena još četvorica pripadnika Antiterorističke jedinice Lučko – Ivan Beneta, Frano Drljo, Berislav Garić i Božo Krajina. Njima se ne teret stavljalo ubojstvo šest civila u zaseoku Grubori tijekom akcije čišćenja terena u kolovozu 1995. godine uoči prolaska Vlaka slobode iz Zagreba za Split. Brkić će kasnije izjaviti kako je sve radio u dogovoru s tadašnjim glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem.

Proces protiv Željka Sačića zbog Grubora

U procesu što je uslijedio Sačić je samo nakratko bio optužen, jer je otpužnica protiv njega u veljači 2015. godine svega nekoliko tjedana nakon što je podignuta povučena sa Županijskog suda u Zagrebu. Odlučio je tako glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan koji je zbog podizanja manjkave optužnice ubrzo smijenio tadašnju županijsku državnu odvjetnicu u Zagrebu Željku Pokupec. Na kraju je suđeno samo Drlji i Krajini, a presudom su oslobođeni krivnje. Protiv Garića je postupak ranije obustavljen, dok je Beneta, pod sumnjivim okolnostima počinio samoubojstvo. Njegovo tijelo pronađeno je obješeno u šumi u Lici. Zločin u Gruborima ostao je nerasvijetljen. Istraga protiv Sačića i službeno je pak obustavljena 30. prosinca 2015. godine, pa je ratni zapovjednik Specijalne policije već u veljači 2016. podnio tužbu protiv države tražeći odštetu zbog 65 dana što ih je nepotrebno proveo u istražnom zatvoru.

Sačiću je boravak u Remetincu jako teško pao

Sačić je bio uhićen 17. prosinca 2009. a istraga protiv njega pokrenuta je četiri dana kasnije. Bio je osumnjičen po zapovijednoj odgovornosti, odnosno jer navodno nije nadzirao pripadnike ATJ Lučko koji su zbog tog njegovog propusta 25. kolovoza 1995. u zaseoku Grubori usmrtili šest civilnih osoba i zapalili većinu kuća u selu. Sumnjalo se i da je pokušao prikriti zločin tražeći od svojih pripadnika da lažiraju izvješća o provedenoj akciji. Međutim, ništa od toga nije dokazano, što je i utvrđeno tijekom procesa u kojem je Sačić tražio odštetu od države. “Nakon više od šest godina protiv mene je obustavljena istraga jer u postupku nije dokazano da sam počinio kaznena djela što su mi stavljena na teret”, naveo je Sačić u tužbi.

Država je htjela platiti manji iznos

“Cijeli život živio sam sukladno zakonima i propisima. U MUP-ovom sustavu bio sam 26 godina i dočekao mirovinu s činom general bojnika. Uhićenje je kod mene izazvalo osjećaj nemoći i frustracije, a zbog svega je patila i moja obitelj. Nakon toga moje se ime vezalo uz najteže kazneno djelo, ratni zločin. Postupci prema meni bili su nepravedni. Jednostavno sam izgubio vjeru u pravni sustav i državne institucije. Osjećao sam se kao pijun, kao žrtveno janje, ali osjećao sam i strah i tugu”, opisao je na sudu Sačić. Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu koje je u ovom sporu zastupalo državu priznalo je da je Sačić bio neosnovano pritvoren, no nije pristajalo na isplatu 75 tisuća kuna odštete. Nuđeno mu je 10.400 kuna. Ipak, presudom mu je dosuđen upravo iznos što ga je naveo u tužbi. “Uhićenje se reflektiralo na obiteljske i poslovne odnose Željka Sačića, kao i na njegov profesionalni ugled što ga je uživao u sredini u kojoj je živio i radio. Njegovo lišenje slobode bilo je medijski praćeno i zato je u konačnici imalo utjecaj i na njegovu čast i dostojanstvo”, zaključeno je u presudi na koju se država može žaliti višem sudu.
#Sud #presuda #ošteta #Željko Sačić

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.