Vijesti Najčitanije

SVJETSKI MEDIJI OPSJEDNUTI HRVATSKOM: Nitko ne može objasniti ovakav uspjeh

SVJETSKI MEDIJI OPSJEDNUTI HRVATSKOM: Nitko ne može objasniti ovakav uspjeh
Dok je Hrvatska još u općoj euforiji od sinoć, i svjetski su se mediji raspisali oko više nego impresivne pobjede nad reprezentacijom Engleske u polufinalu Svjetskog prvenstva u Rusiji. A neki od njih pišu ne samo o hrvatskoj reprezentaciji i njenom trijumfu nego i o zemlji općenito, povlačeći paralele između nogometa i društvenih, političkih i povijesnih tema, prenosi Index.hr. Atlantic: Nogomet u samoj srži hrvatskog nacionalnog narativa U velikom članku američkog magazina Atlantic naslovljenom “Najveća bajka Svjetskog prvenstva svih vremena”, Franklin Foer zorno ilustrira čitateljima veličinu Hrvatske u usporedbi s SAD-om: SAD ima gotovo četiri puta više nedokumentiranih imigranata od ukupne populacije Hrvatske. Da se Philadelphia s okolicom odluči odcijepiti i osnovati vlastitu državu, ona bi opet imala daleko veći bazen populacije za izbor nogometaša od Hrvatske. Svjetsko prvenstvo je povijesni kartel – u vlasništvu nekoliko industrijaliziranih nacija s velikom populacijom – koji bi Hrvatska mogla razbiti, piše Foer. Ipak, nogomet je u samoj srži hrvatskog nacionalnog narativa, navodi Atlantic. Neki čak tvrde i da su balkanski ratovi devedesetih počeli na nogometnoj utakmici, dodaje Foer, pri čemu prvenstveno misli na Domovinski rat u kojem je Hrvatska izborila neovisnost od Jugoslavije. Referira se, naravno, na čuvenu utakmicu 1990. u Zagrebu na kojoj su huliganski navijači srpskog kluba Crvena zvezda navalili na hrvatske navijače skandirajući “Zagreb je Srbija”, nakon čega su uslijedili neredi s velikim brojem teško ozlijeđenih. No upravo su ti neredi pomogli hrvatskim separatistima predvođenima HDZ-om da pobijede na prvim višestranačkim izborima. Drugim riječima, zaključuje novinar Atlantica, ta je utakmica pokrenula slijed događaja koji je kulminirao jučerašnjom utakmicom protiv Engleske. Iako napominje da povijest nastanka Hrvatske nije nužno razlog za njen nogometni trijumf, Foer primjećuje da taj teško izboreni uspjeh podsjeća na priču o zemlji koja je jedva uspjela preživjeti. The Sun: Nitko ne može objasniti kako su Hrvati toliko uspješni u nogometu A u članku vrlo zanimljivog naslova “ČAROLIJA Svjetsko prvenstvo 2018: Hrvatska je imala nevjerojatan uspjeh zadnjih 20 godina, ali nitko ne može objasniti kako su to učinili”, kolumnist britanskog Suna priznaje da je i samim Hrvatima teško objasniti kako zemlja od samo četiri milijuna ljudi uživa takav dosljedni uspjeh. Vrdoljak citira bivšeg čelnika programa HNS-a za razvoj mladih nogometaša, koji ni sam ne može objasniti ovaj fenomen: “Kad bismo mogli naći način da to spremamo u boce i prodajemo ih, nema sumnje da bi to bio najtraženiji proizvod na svijetu.” Razlog za uspjeh svakako nije nogometni akademski sustav na koji bi se neka druga nogometna sila mogla ugledati – u Hrvatskoj je nogometna infrastruktura u očajnom stanju, a jasna strategija razvoja mladih nogometaša ne postoji, piše Vrdoljak. No za mnoge Hrvate, razlog za uspjeh naših sportskih momčadi je čist, nepomućen ponos. Dok je akademija Dinama Zagreb proizvela neke od najvećih nogometaša ove hrvatske generacije – Luku Modrića, Dejana Lovrena ili Marija Mandžukića – priča o njima je i priča o tamnoj pozadini Dinama koja uključuje oligarhiju, pronevjeru i zatvorske kazne, nastavlja kolumnist Suna. Ipak, prema njegovom mišljenju, u Hrvatskoj idealnu platformu za sportski uspjeh pruža i strast za sportom od malih nogu, ali i genetika. Dok su, primjerice, Škoti preniski da bi uspjeli u modernom nogometu, kako je sugerirao jedan škotski trener, Hrvati su među najvišim ljudima na svijetu. Bila u pitanju genetika, ponos, prkos ili nekakva božanska intervencija, činjenica je da je Hrvatska sportsko čudo, zaključuje Vrdoljak. BBC: Ovo je bijeg za ljude, zbog ovog nakratko zaboravljaju probleme BBC u svom članku “Hrvatski navijači ekstatični nakon izbacivanja Engleske” također piše o fenomenu zemlje od samo četiri milijuna ljudi koja je proizvela sastav briljantnih igrača. “U svakoj utakmici, oni igraju sa 100 % srca. To je nama sve”, citira britanska televizija jednog od navijača s Trga bana Jelačića u Zagrebu nakon pobjede protiv Engleske u polufinalu. “Hrvati su vrlo ponosni. Zadnji put kad smo došli u polufinale Svjetskog prvenstva bilo je 1998., baš poslije Domovinskog rata. Ovime pokazujemo da možemo pobijediti. Ovo je važnije za malu zemlju”, kaže ovaj navijač. Drugi pak daje nešto dublje objašnjenje: “To je bijeg za ljude. Nema poslova, nema novca. Političari trpaju novce u džepove. Ali ljudi su večeras sretni. Zbog ovoga nakratko zaboravljaju svoje probleme.” BBC je u svom članku spomenuo i neizbježnu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović i njen posjet igračima u svlačionici u, citiramo, “raznim stanjima razodjevenosti” nakon pobjede nad Rusijom, kao i snimku njenog euforičnog skakanja s istim igračima. Također se dotaknuo i tamnih strana hrvatskog nogometa: od korupcijskih skandala i “mutnog vodstva Hrvatskog nogometnog saveza”, preko brojnih kazni za hrvatske navijače zbog bacanja baklji i izvikivanja fašističkih slogana, pa sve do optužbe za davanje lažnog iskaza na suđenju “jednoj od najmoćnijih ličnosti u hrvatskom nogometu”, bivšem direktoru Dinama Zdravku Mamiću, koji se trenutno krije u Bosni nakon što je osuđen na šest i pol godina zatvora zbog multimilijunske korupcije. Modriću također prijeti zatvorska kazna, napominje BBC./HMS/
#uspjeh #hrvatska nogometna reprezentacija #Rusija 2018 #svjetsko nogometno prvenstvo #svjetski mediji #opsjednutost

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.