Vijesti Top vijest

Tko je grešniji? Usporedili smo slučajeve Crnoja i Obuljen

Tko je grešniji? Usporedili smo slučajeve Crnoja i Obuljen
Dva ministra pod udarom javnosti, možemo reći i (nekih) medija. U jednom slučaju, ostavka i brza reakcija DORH-a, u drugom - reakcije institucija (za sada) nema Mjesto ministra kulture postalo je najspominjanija funkcija u posljednje dvije Vlade, složit će se većina. Nina Obuljen Koržinek preuzela je resor i odmah mora riješiti goruće pitanje – moguću korupciju u HAVC-u na koju upozoravaju braniteljske udruge. Međutim, problem leži u tome da je i ona bila među prozvanima. I dok se mediji, neki više, a neki manje, bave novom ministricom kulture, povući ćemo paralele s jednim bivšim ministrom – onim s najkraćim stažom. Mijo Crnoja, ministar branitelja u Vladi Tihomira Oreškovića, dao je ostavku samo šest dana nakon stupanja na dužnost. Podsjetimo, mediji su se odmah nakon stupanja na dužnost raspisali o njegovom navodnom nasilničkom ponašanju, utaji poreza i lažiranju podataka. Sporna je bila adresa njegova stanovanja u Samoboru, dok je zapravo živio u Zagrebu, kako su mediji pisali. Pod napadima je bio i zbog namjenskog kredita za izgradnju kuće u Samoboru koji je iskoristio u druge svrhe. Prema optužbama, plaćanjem manjeg prireza oštetio je Grad Zagreb 140 kuna mjesečno u trajanju dvije godine. Bivši ministar odbacio je optužbe, a u tu svrhu u Vladu je donio dokumentaciju. Podsjetimo, bila je to prvorazredna vijest s javljanjima uživo na sve tri glavne nacionalne televizije. Naslovnice su vrištale s naslovima protiv Crnoje. Ipak, dao je ostavku optuživši medije za linč. Ni deset dana nakon toga, slučaj je i službeno počeo istraživati DORH. Devet mjeseci kasnije, na čelno mjesto ministra kulture dolazi Nina Obuljen Koržinek, usprkos optužbama braniteljske populacije. Njeno imenovanje u dobrom dijelu medija dočekano je pozitivno, uglavnom jer je na tom mjestu zamijenila Zlatka Hasanbegovića - kojega su mediji dočekali 'na nož'. U čemu je problem? Nina Obuljen Koržinek bila je članica Upravnog odbora HAVC-a, pa i za vrijeme debakla s dodjeljivanjem sredstava za film '15 minuta – Masakr u Dvoru'. Braniteljske udruge podnijele su kaznenu prijavu DORH-u protiv Upravnog odbora HAVC-a, uključujući Obuljen i Hribara, kazavši kako je riječ o "najvećoj financijskoj i pljačkaškoj aferi u Hrvatskoj u instituciji koja se hrani novcem iz državnog proračuna". Hribara i "njegovu kliku u HAVC-u" udruge su optužile za "financiranje i promoviranje antihrvatskih pamfleta", filmova "15 minuta – masakr u Dvoru" i "Chriss the Swiss", te da je Hribar protivno Zakonu o audiovizualnoj djelatnosti zajedno s članovima Upravnog odbora i Audiovizualnog vijeća HAVC-a međusobno podijelio gotovo 450 milijuna kuna iz državnog proračuna. Tvrdili su i da je vršen pritisak na ministra Hasanbegovića kako ne bi pokrenuo smjene u HAVC-u. Aktualnu ministricu optužili su i da je filmove o Domovinskom ratu proglasila šundom, te da je primjerice od HAVC-a ignoriran film 'Ovčara – Neispričana priča' dok su istovremeno producentu filma o Dvoru ponovno isplaćena sredstva iako to nisu smjeli učiniti. Paralele između ova dva slučaja neizbježne su. Dva ministra pod udarom javnosti, možemo reći i (nekih) medija. U jednom slučaju, medijska hajka, ostavka i brza reakcija DORH-a, u drugom - medijske hajke i reakcije institucija (za sada) nema. U prvom slučaju, šteta se mjeri u tisućama, u drugom - milijunima. Pa ipak s naslovnica ne vrište pozivi šefu HDZ-a i Vlade Plenkoviću da se odrekne prijateljice Obuljen, kao što je to bilo u slučaju Oreškovića, Karamarka i Crnoje. Prve dane mandata Obuljen je počela relativno mirno, jer se medijsku hajku usmjerilo na kolegu joj iz prosvjete Pavu Barišića. Sada se optužbe protiv Barišića pomalo stišavaju, a afera HAVC i dalje je nerazriješen slučaj, koji neće tek tako pasti u zaborav. U prvim intervjuima ministrica Obuljen već je najavila kako će probleme s braniteljima rješavati na sastancima, a ne na konferencijama za medije, očito svjesna kako joj nad glavom visi velik problem s kojim se kad tad mora suočiti. Obuljen bi trebala istraživati samu sebe. Bit će zanimljivo pratiti kako će to učiniti, pogotovo uzme li se u obzir kako izuzetno dobro poznaje oba sustava - i Ministarstvo i HAVC.
#usporedba #mijo crnoja #Nina Obuljen

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Top vijest

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Top vijest

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Top vijest

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Top vijest

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Top vijest

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Top vijest

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Top vijest

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Top vijest

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Top vijest

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Top vijest

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Top vijest

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.