TKO JE MOGA ZAMISLITI LANI DA ĆE TITO I DRAŽA BITI NA ISTOJ STRANI: Četnici i partizani nedaleko Ravne Gore sklopili povijesni pakt
Na današnji dan, 27. listopada 1941., na inicijativu Josipa Broza Tita održan je sastanak između četnika i partizana u selu Brajići, blizu Ravne Gore.
Tom sastanku su prisustvovali Josip Broz Tito, Sreten Žujović i Mitar Bakić s partizanske strane te Draža Mihajlović, Dragiša Vasić, četnički potpukovnik Dragoslav Pavlović i kapetan Milorad Mitić sa strane četnika.
Sastanak je rezultirao privremenim sporazumom o zajedničkoj borbi koji se održao sve do njemačke ofenzive na Užice i “Užičku republiku”.
Bilo je ranijih pokušaja
Taj susret nije bio prvi susret dvojice velikih vođa. Tito i Draža susreli su se i u Strugarniku, ali se tada nisu uspjeli dogovoriti za suradnju.
Prema dokazanim povijesnim izvorima, razgovori u Brajićima bili su pokušaj da se organizira zajednička partizansko-četnička komanda.
Tito je podnio Mihajloviću pismene prijedloge u 12 točaka zajedničke borbe, od kojih četnički predstavnici nisu prihvatili sljedeće: zajedničku oružanu borbu protiv neprijatelja, zajedničko opremanje i snabdijevanje partizanskih i četničkih jedinica, stvaranje zajedničke narodne vlasti na oslobođenom teritoriju kao ni dragovoljnu mobilizaciju.
Dvije strane načelno su dogovorile održavanje “statusa quo” u međusobnim odnosima. Partizanska strana se obvezala ispuniti isporuke oružja i novca četničkoj strani (1.200 pušaka, municiju i izvjesna novčana sredstva).
Uoči sklapanja sporazuma, partizanski Vrhovni štab je četničkoj strani već isporučio 500 pušaka i 24.000 puščanih metaka, a četničkoj komandi u Požegi pet tona žita.
Sve zbog novca?
Preminuli srpski publicist i novinar Pero Simić koji je godinama vjerno proučavao lik i djelo Josipa Broza Tita, tvrdio je da je sporazum između četnika i partizana propao zbog raspodjele novčanih sredstava koje je partizanska stranka trebala isporučiti četnicima, dok je službena historiografija u socijalističkoj Jugoslaviji tvrdila kako su četnici izdali partizane napadom u Užicama.
Četnici su pak tvrdili da je suradnja s partizanima bila nemoguća jer su partizani na sve načine pokušali “izigrati” sporazum.
Podsjećamo, četničke i partizanske trupe surađivale na početku rata 1941. godine u Istočnoj Bosni, dijelovima Hercegovine te na “ustaničkim” područjima u Lici i zapadu Bosne i Hercegovine.
Suradnja između četnika i partizana bila je motivirana zajedničkom borbom protiv njemačkih, talijanskih i ustaških snaga, no jedna i druga strana uvelike su se razlikovale po viziji uređenja Jugoslavije nakon rata.
Suradnja se raspala, a dvije strane su žestoko zaratile. Na kraju rata je velik broj četnika prihvatio Titov poziv i promijenio stranu… Ostalo je povijest.
Izvor:Dnevno.hr
Autor: Dnevno.hr/Foto: screenshot/Wikipedia
