Vijesti Najčitanije

Tko je prekršio sporazum o izbjeglicama: Turska ili EU?

Tko je prekršio sporazum o izbjeglicama: Turska ili EU?

Turski predsjednik Erdogan kaže da su granice prema EU-u otvorene i čini se da je sporazum o izbjeglicama između Bruxellesa i Ankare propao. Ali tko je kriv? Tko se ne pridržava sporazuma?

Poslije dugih pregovora Angela Merkel je 18. ožujka 2016. ponosno predstavila sporazum o izbjeglicama između Europske unije i Turske koji je sklopljen „zajedno sa svih 28 zemalja članica i Turskom - u duhu širokog i zaista važnog partnerstva“.

Danas, četiri godine kasnije, tisuće izbjeglica na tursko-grčkoj granici pokušava ući u EU. Turska se očigledno više na smatra obveznom poštivati sporazum - mada nitko do sada nije službeno najavio njegovo ukidanje. Zbog toga diplomati EU-a stalno ističu kako i dalje polaze od toga da Turska poštuje sporazum, kao i EU.

Međutim, iako se to ne čuje u službenim izjavama, turska strana preko Twittera često optužuje EU da se ne pridržava sporazuma. Najčešće kritizira turski ministar vanjskih poslova Mevlüt Cavusoglu, koji je početkom tjedna napisao: „Ni polovica od dogovorenih šest milijardi eura nije stigla do izbjeglica. Ništa od dobrovoljnog prihvata izbjeglica. Ništa od doprinosa sigurnosnoj zoni."

Merkel i Erdogan

Njemačka kancelarka Angela Merkel je prije četiri godine ponosno prezentirala sporazum s Turskom

Evo devet točaka Sporazuma EU-a i Turske i trenutnog stanja:

1. Svi ilegalni migranti koji iz Turske stignu do Grčke bit će vraćeni u Tursku. Ilegalnima se smatraju oni migranti koji ne podnesu zahtjev za azil ili oni kojima je azil odbijen. Troškove vraćanja u Tursku snosi EU.

U posljednje četiri godine u Tursku je vraćeno samo oko 1.500 izbjeglica, mada ih je na grčke otoke stiglo više tisuća. Razlog - sporost birokracije u Grčkoj.

2. Za svakog državljanina Sirije koji je vraćen u Tursku, po jedan državljanin Sirije koji već živi u Turskoj ima pravo legalnog ulaska u EU. Na taj način bi do 72.000 ljudi iz Sirije trebali dobiti dozvolu za siguran ulazak u EU.

Europska unija je iz Turske primila samo oko 7.000 izbjeglica iz Sirije.

3. Turska će poduzeti sve nužne mjere da spriječi stvaranje novih morskih ili kopnenih ruta za ilegalnu migraciju iz Turske u EU. Ovo je ujedno i glavni cilj sporazuma - odvratiti ljude da dolaze putovima kojima dominiraju krijumčari ljudi.

Do prošlog tjedna Turska je u velikoj mjeri blokirala izbjegličku rutu preko istočnog Sredozemlja - čime je ispunila ovu točku sporazuma.

4. Čim se smanji broj ilegalnih dolazaka, u Turskoj bi trebalo organizirati humanitarnu pomoć, a EU bi trebao dobrovoljno prihvatiti izbjeglice.

No ta dobrovoljna preraspodjela izbjeglica je zaboravljena onog trenutka kada se osušila tinta potpisa na sporazumu. Spor oko toga po kojem ključu bi članice EU-a trebale prihvaćati izbjeglice podijelio je Europu i zabrinuo Tursku.

Tisuće izbjeglica krenulo je prema tursko-grčkoj granici

Tisuće izbjeglica krenulo je prema tursko-grčkoj granici

5. Turskoj su obećane vizne olakšice od lipnja 2016. godine.

Plan o ukidanju viza za turske državljane nije uspio, jer Turska nije ispunila sve uvjete koji se tiču vladavine prava.

6. EU je obećao ukupno šest milijardi eura pomoći, u dvije jednake tranše do kraja 2018. za aktivnosti i projekte zbrinjavanja izbjeglica u Turskoj.

Do sada je ugovorima dodijeljeno 4,7 milijardi eura, a 3,2 milijarde je već isplaćeno. Sredstva su ugovorno vezana i isplaćuju se direktno projektima i organizacijama za pomoć - a ne turskoj državi. Prema podacima Europske komisije, tim novcem je financirano više od 100 projekata od kojih koristi ima više od 1,7 milijuna izbjeglica. Izgrađeno je oko 180 novih škola, a 650.000 djece je cijepljeno.

7. Proširenje carinske unije između Turske i EU-a.

8. Oživljavanje pregovora s Turskom o članstvu u EU-u.

Obje te točke su i dalje na ledu i to frustrira Ankaru. Prepreku za pomicanje s mrtve točke je, između ostalog, i neriješeno pitanje podjele Cipra.

9. EU i Turska će surađivati na poboljšanju humanitarnih uvjeta u Siriji, posebno u određenim područjima u blizini turske granice, kako bi lokalni stanovnici i izbjeglice mogli živjeti sigurnije.

S tim u vezi bilo je mnogo diplomatskih napora - ali je učinak bio mali ili nikakav. Situacija u ratnoj zoni Sirije je dodatno eskalirala i sada dovodi u pitanje cjelokupni sporazum o izbjeglicama između EU-a i Turske.

Zaključak:

Turska s pravom kritizira, činjenica je da Europska unija nije poštivala sve dogovorene točke sporazuma. To se prije svega odnosi na politička obećanja, dok je isplata novca relativno korektna. 

O.A. - Vrata EU je Hrvatska, tko nas pita o najezdi izbjeglica u Hrvatsku, jer okolo su žilet žice, a mi dvoumimo o uprabi hrvatske vojske kao support policiji. Angela, misliš da je Turska ili Grčka daleko i da ne zaboravimo riječi Nostradamusa:

Dvaput uzdignut i dvaput svrgnut, Istok će oslabjeti Zapad. Njegovi protivnici će nakon nekoliko bitaka, otjerani morem, propasti u vremenu potrebe.

Velik čovjek biti će pokošen munjom. Zla djela predviđena čuvarima zahtjeva. Prema predviđanjima, još jedan pada u noći. Sukobi u Reimsu, Londonu i pošast u Toskani.

Nakon velikog stradanja u kojem će mnogi izgubiti živote, slijedi razdoblje blagostanja, a potom novi rat.

Pošast će biti ugašena, svijet će postati manji, a dugo vremena zemlje će biti nastanjene u miru. Ljudi će putovati sigurno nebom iznad zemlje i mora, tada će ratovi ponovo početi.

Izvor:DW

Autor: DW/Dražen Šemovčan Šeki/ Foto: fah

#EU #sporazum #Angela Merkel #izbjeglice #Tayyip Erdogan #Nostradamus

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.