Tko u Hrvatsku dolazi živjeti i raditi: Lani uselilo 43.219 ljudi, evo odakle dolaze

Šterc: Iseljavaju se mladi koji bi trebali biti nositelji razvoja, a useljavaju pretežno slabije obrazovani

Iz kojih zemalja dolaze useljenici u Hrvatsku koja muku muči s manjkom radnika, u kojoj su dobi i kakvog su obrazovanja? U Hrvatsku se lani doselilo 43.219 stranaca kojima je odobren privremeni boravak, što je gotovo trostruko više nego 2016. Čak oko 31.000 useljenika dolazi iz država bivše Jugoslavije, BiH, Srbije, Makedonije i Kosova, što je očekivano jer teško će se u Hrvatsku useljavati stanovnici iz razvijenijih zemalja i ovdje raditi. No, što će biti kad “presuše” i te zemlje? Hrvatska privlači slabije obrazovane jer od 43.219 stranaca kojima je lani odobren privremeni boravak samo njih 2064 ima visoku i višu stručnu spremu. Najviše ih je sa srednjom školom, njih više od 23 tisuće, a nepoznatog obrazovanja ih je gotovo 9000, dok ih je sa završenom osnovnom školom 2690. Pokazuju to podaci MUP-a koje smo tražili za Večernji list za protekle tri godine kako bismo vidjeli trendove useljavanja, obrazovnu i dobnu strukturu.   Rade na građevini, u turizmu... Kad je riječ o zasad privremenim useljenicima, njih 28.000 tisuća ih je mlađe od 39 godina. Napominjemo da nismo tražili podatke o azilantima koje je Hrvatska primila jer se na njih odnose propisi o azilu i međunarodnoj supsidijarnoj zaštiti. I demograf Stjepan Šterc kaže da broj stranaca kojima je odobren privremeni boravak u Hrvatskoj, koji se inače odobrava radi rada, školovanja, spajanja obitelji, nije pokazatelj koliko je kod nas došlo izbjeglica. – Doseljeni su najvećim brojem sezonci, useljeni zbog otvaranja tržišta rada za potrebe našeg gospodarstva, što se vidi i po tome da pretežu mlađi od 40 godina. Poljoprivreda, turizam i građevina koje su kod nas ključne djelatnosti traže slabije obrazovane jer u njima dominira niža stručna sprema. Prema Zapadnoj Europi i Njemačkoj migriraju više obrazovani hrvatski građani, ali nisu dominantni jer je i prema zemljama Zapadne Europe više migranata sa srednjom školom. Jasno je da su useljenici u Hrvatsku niže obrazovani i da je kod nas vjerojatno najniži udio useljenika s VSS-om, a i oni uglavnom dolaze radi posla u tvrtkama u stranom vlasništvu jer ih te tvrtke šalju u uprave poduzeća ili su vezani za vlasništvo nad njima. Očekivano je i da nam dolaze radnici iz susjednih zemlja jer neće oni iz bogatijih – govori Šterc. Najviše useljenih kojima je odobren privremeni boravak ima državljanstvo BiH, njih 19.560, što bi značilo da u tu brojku ne ulaze Hrvati iz BiH jer imaju hrvatsko državljanstvo. Na drugom su mjestu državljani Srbije, njih 6354. Broj useljenika iz EU kojima je lani odobren privremeni boravak u Hrvatskoj gotovo je zanemariv jer među deset članica EU iz kojih je najviše doseljenika njih je broj od 200-tinjak do 900. Riječ je o Slovencima, Nijemcima, Talijanima, Poljacima, Britancima, Francuzima, Austrijancima, Španjolcima, Mađarima i Česima. Kad je riječ o strancima iz neeuropskih zemalja, najviše je privremenih boravaka odobreno onima iz Kine (574), SAD-a (497), Rusije (413), Indije (220), zatim slijede Filipini iz kojih se doselilo 156 osoba, pa Meksiko (143), Koreja (135) i Tajland (132), Brazil (126)... Za 10 godina zamjena stanovništva Stalni boravak lani je odobren za 1448 stranaca, a najviše ih je iz Njemačke, BiH, Slovenije, Srbije, Italije, Rusije, Britanije, Makedonije. Šterc procjenjuje da su to uglavnom ljudi koji u Hrvatskoj imaju u vlasništvu nekretnine ili tvrtke. Kako Hrvatska nije našla način da zaustavi iseljavanje mladog stanovništva niti se ozbiljnije pozabavila tim problemom, očekivati je daljnje povećanje useljavanja stranih radnika. Usporedbe radi, u 2017. smo imali više od dvostruko manje stranaca nego lani kojima je privremeno odobren boravak. – Imate iseljavanje mladih iz Hrvatske koji trebaju biti nositelji razvoja, a useljavanje pretežno slabije obrazovanih, najviše sa srednjom školom i niže od toga. Ovo je stopostotno povećanje useljavanja u jednoj godini i približavamo se po broju privremenih i stalnih ulazaka stranaca gotovo razini vanjskog iseljavanja našeg stanovništva. To je ozbiljan proces i, ako potraje intenzivno u sljedećih deset godina, tu počinje u demografskom smislu proces zamjene stanovništva – govori Šterc. Da smo bar toliko razvijeni i u stanju povlačiti, kao što to rade zapadne zemlje, obrazovane mlade strance koji će pogurati razvoj uz zanimanja sa srednjom školom, koja su nužna svakoj zemlji. Povećan je i broj potomaka hrvatskih iseljenika koji su dobili hrvatsko državljanstvo. Lani ih je bilo 1005 i najviše ih dolazi iz Južne Amerike, Australije, SAD-a. – Potomaka iseljenika ima na našim fakultetima pa, iako ih je dvaput više nego 2017., to nisu velike brojke, no očekivati je da će ih biti više i da će se ubrzavati proces njihova doseljavanja jer će im za informiranje o našoj zemlji kanal biti njihovi prethodnici – zaključuje Šterc. Dijana Jurasić / Večernji list