Vijesti Najčitanije

Tomić mora platiti Hasanbegoviću odštetu zbog nanošenja duševnih boli

Tomić mora platiti Hasanbegoviću odštetu zbog nanošenja duševnih boli

Prema odluci suda Ante Tomić dužan je Zlatku Hasanbegoviću isplatiti 30.000 kuna plus sudski troškovi

Privatna tužba Zlatka Hasanbegovića za duševne boli protiv Ante Tomića koje je osjetio nakon što je pročitao Tomićev članak pod naslovom “Jadi političkog minotaura” objavljenog 28. siječnja 2016. u beogradskom tjedniku NIN urodila je plodom. Naime, prema odluci suda Ante Tomić dužan je Zlatku Hasanbegoviću isplatiti 30.000 kuna plus sudski troškovi zbog teksta u kojem je Tomić, između ostaloga, koristio termine poput “retarda odnosno nemogućeg bića, ustaškog klauna, političkog minotaura, ideološkog jednoroga, slaboumnog zagrebačkog muslimana te bijednika”, piše Jutarnji listČlanak je objavljen neposredno nakon što sam počeo obnašati dužnost ministra kulture. Ulaskom u politiku bio sam u svakom trenutku spreman podnijeti kritiku. I sam sam se suočavao sa različitim napadima jedne skupine nezadovoljnika koja je organizirala kampanju protiv mene. Ta kampanja je nešto s čime sam računao, a na neki način mi je donijela i političku korist. Bio bih zabrinut da mi stižu pohvale iz kruga koji me napada. No, ono što izdvaja ovaj tekst je jedna vrsta govora mržnje i pokušaj ljudske diskreditacije korištenjem pojmova. Do tada ni nakon toga nisam reagirao niti na jedan napis, nisam tužio novinare niti nakladnike niti ću to učiniti zbog aktualne Frljićeve predstave u kazalištu Kerempuhu, jer se ništa ne tiče mog osobnog integriteta. Demokratsko pravo svakoga je iznositi ocjene, ali uznemirujuće i bez presedana je bilo povezivanje političkog djelovanja sa mojom vjerskom pripadnošću – objašnjavao je u sudnici prije mjesec ipol dana Zlatko Hasanbegović zašto je sporni Tomićev članak drukčiji od svih ostalih u kojima ga se ikad spominjalo. – Povrijeđeni su mi ljudski, intelektualni i vjerski integritet jer sam kvalificiran kao slaboumni zagrebački musliman i retard. Osjećaj uznemirenosti se proširio na suprugu i na djecu kojima su osobe dobacivale poštapalice iz teksta. Nastojao sam ih izolirati od svih neugodnosti, ali su se s njima suočavali na ulici, u školi. Prekinuo sam dotadašnji život i odlazak u kafiće u koje sam zalazio, a u kojima se štuje lik i djelo gospodina Tomića – objašnjavao je tada na sudu Hasanbegović koji je nelagodu doživio, kaže, i u vjerskoj zajednici. Tomić je tada detaljno i u svom stilu objasnio okolnosti pod kojima je nastao tekst i pritom održao lekciju o terminima koje je koristio. – Nakon što se formirala Vlada Tihomira Oreškovića pisao sam tekst za NIN i to iz jedne čiste nelagode zbog tog čovjeka koji se trudio svidjeti ljudima kojima se nikada svidjeti neće. I to je meni jedna teška manjinska priča i zato je nisam objavio u Hrvatskoj već sam je obradio uzgred u beogradskom tjedniku koji se kod nas ne čita, koji ima beznačajnu tiražu i potpuno mi je odgovaralo da članak bude neprimijećen. I ostao bi nevidljiv, ali je postao vidljiv zahvaljujući Hasanbegoviću. On kaže da su mu napadi političkih neistomišljenika donijeli određenu korist, a mislim i da je on sam tako doživio i ovaj tekst. On nosi taj NIN u glavi. Baš taj primjerak NIN-a. Pod rukom, da bude vidljiv. Nosio ga je trijumfalno u Vladu jer to je zapravo njegov uspjeh. Čak bih rekao da je onih dana, zbog svojih drugih prijepora iz prošlosti, s njih želio skrenuti pozornost na NIN – pojašnjavao je u sudnici Ante Tomić duboko sumnjajući da je zbog njegovog teksta Hasanbegović prošao lavinu uvreda i poniženja.
#Ante Tomić #odšteta #Zlatko Hasanbegović #nanošenje duševne boli

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.