Tribina o turističkim potencijalima Imotske krajine izazvala veliki interes

U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt u nedjelju, 13. kolovoza 2017., u dvorima don Ivana Turića (palača Colombani) u Imotskom održana je tribina pod nazivom „Turistički potencijali Imotske krajine“. Koliko je ova tema aktualna govori podatak kako u posljednjih nekoliko godina Imotska krajina bilježi stalan porast dolazaka i broja noćenja stranih i domaćih gostiju zahvaljujući, dijelom otvaranju tunela kroz Biokovo te izgradnji preko stotinjak "kuća za odmor" koje plijene pažnju brojnih turista, pa ne čudi da se unatoč naglom zahladnjenju vremena u prepunoj palači Colombani tražila stolica više. Među okupljenima bilo je dosta uglednih Imoćana, političara i kulturnjaka, koji su zajedno s gradonačelnikom Imotskog Ivanom Budalićem i više načelnika općina s područja Imotske krajine došli čuti zanimljiva izlaganja gostiju na tribini. Redom su izlagali direktor Turističke zajednice Imotski Luka Kolovrat, koji je govorio o „Imotskom turističkom boom-u“, poduzetnik i konzultant za EU fondove Denis Rubić koji je govorio o važnosti korištenja bespovratnih sredstava EU-a za razvoj turizma, povjesničar umjetnosti i kustos Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu (MHAS) Ljubomir Gudelj Velaga, koji je govorio o nekim aspektima zavičajne kulturno – povijesne baštine u službi razvoja, glumac Vedran Mlikota, koji je govorio o lokalnom i nacionalnom značaju manifestacije Glumci u Zagvozdu, dok je posljednje izlaganje održao geograf prof. Marijan Maršić na temu „Crveno jezero u funkciji razvoja turizma“. Na samom početku okupljenima se u ime organizatora prigodnim riječima obratio dr. Vide Popović, predsjednik Hrvatske udruge Benedikt, dok je tribinom moderirao prof. Radoslav Zaradić, član Upravnog vijeća Hrvatske udruge Benedikt. On se prisjetio nedavno proslavljenog Dana grada, blagdana Gospe od Anđela i 300. godišnjice oslobođenja Imotske krajine od Turaka, kada su u Imotski došli brojni uglednici, a među njima na proslavi je bila i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović koja je tom prigodom istaknula kako će država izgraditi cestu Imotski – Zagvozd što će omogućiti Imotskoj krajini da postane ''hrvatska Provansa''. Zaradić je naglasio kako uistinu vjeruje kako će Imotska krajina uskoro turistički prosperirati, a u prilog tome govori niz činjenica na koje se posebno osvrnuo direktor Turističke zajednice Imotskog Luka Kolovrat. On je naveo podatak da samo ove godine Turistička zajednica Imotski bilježi rast noćenja turista u Imotskoj krajini od 65.000 do 70.000, što znači da bi bilo realno dogodine očekivati porast broja noćenja do 100.000.  Imotski turistički boom izazvale su prije svega atraktivne i sve traženije ''kuće za odmor'' koje idu u korak s novim turističkim trendovima osobito izraženim u skandinavskim zemljama, Njemačkoj i dr. Turiste sve više zanima spoj prirode, povijesno-kulturne baštine, autohtone gastronomske ponude. Turistička zajednica Imotski u tom cilju, rekao je Kolovrat, planira ostvariti projekt ''tri biciklisitčke staze'' koje bi povezivale rijeku Vrljiku, jezera, stećke, a u planu je nastavak radova na rekonstrukciji tvrđave Topana. Na kraju je istaknuo kako je nužno izraditi strategiju razvoja turizma Imotske krajine. Poduzetnik Denis Rubić ispričao je svoju priču o uspješnom korištenju bespovratnih sredstava EU fondova, te naglasio da je važno prijaviti se na EAFRD (Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj) i interesirati se o Mjeri 6.4 koja se odnosi na Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima. Upornost se isplati, rekao je i osim ''kuća za odmor'' predložio je kako su sve atraktivniji i kampovi, te bi trebalo više razmišljati i o zdravstvenom turizmu. Kustos Ljubo Gudelj Velaga u svom izlaganju istaknuo je važnost otvaranja Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture RH u Imotskom, radovima na rekonstrukciji tvrđave Topana, palači Colombani, izdavanju muzejske publikacije ''Gradine u Imotskoj krajini'', uređenju arheološkog parka Crkvine (Cista Velika). Iako je vrlo važno da su stećci u Crikvinama upisani na UNESCO-vu listu Svjetske kulturne baštine, važno je razmišljati korak dalje prema otvaranju zavičajnog muzeja ili muzeja iseljeništva, etno zbirke s vinskim podrumom, zaključio je Velaga. Glumac Vedran Mlikota se u svom izlaganju osvrnuo na poteškoće na koje nailaze glumci i ostali umjetnici u ostvarivanju svojih projekata. Prije svega je istaknuo nezainteresiranost lokalnih političara, gradonačelnika i  načelnika općina za projekte kao što je manifestacija ''Glumci u Zagvozdu'' što se može tumačiti kao nedostatak sluha za kulturu koja je jedan od važnijih čimbenika za turistički razvoj i ostanak mladih na selu. Na kraju okupljenima se obratio prof. Marijan Maršić koji je video prezentacijom pokazao pogrešne načine korištenja Crvenog jezera kao prirodnog i turističkog resursa Imotske krajine misleći na opasne ograde i adrenalinske sportove koji su na takvom lokalitetu neprimjereni. Umjesto toga predložio je osnivanje ''muzeja četiri rijeke.'' Silvana Dragun/Hrvatska udruga Benedikt