O aktualnoj političkoj krizi u BiH izazvanoj izborom Željka Komšića za hrvatskog člana u najviše izvršno tijelo te države, o njegovoj najnovijoj poruci Beogradu i Zagrebu da poštuju granice BiH, koaliciji Milorada Dodika i Dragana Čovića te jedinom mogućem rješenju koji će osigurati ne samo ravnopravnost Hrvata nego i opstojnost same BiH, razgovarali smo za
Direktno.hr s prof. dr. sc.
Miroslavom Tuđmanom.
Od samih je početaka bio problem kako urediti BiH da sva tri naroda budu zadovoljna, s obzirom na unitarni koncept Bošnjaka i 'zaljubljenost' Republike Srpske u Beograd i njihove težnje da budu dio Srbije, upozorio je Tuđman koji naglašava kako su Hrvati kao najmanji narod jedini dosljedno za federalno uređenje BiH i njezin euroatlantski put, za razliku od Republike Srpske, ali i Bošnjaka koji se, kako je rekao, prema tom pitanju odnose 'kako koji dan'.
To je, smatra Tuđman, sukus problema, a došlo je do toga da je u Federaciji zabranjeno uopće spominjati riječ federalizacija, odnosno uspostava takvih odnosa. "Komšić je izabran kao figura u toj bošnjačkoj igri, a Hrvati su ostali bez svog predstavnika i takav raspored snaga već je konstanta", napominje naš sugovornik.
Za Bošnjake je podjela federalno uređenje BiH
Zanimalo nas je kako prof. Tuđman komentira tezu o podjeli BiH između Zagreba i Beograda koju Bošnjaci uporno plasiraju od prvog dana, a isto upozorenje je iznova poslao i Komšić poručivši Srbiji i Hrvatskoj da poštuju granice BiH kao i njihovo isticanje da su jedini za cjelovitu Bosnu. Tuđman ističe kako podjela u bošnjačkoj terminologiji znači 'de facto' federalno uređenje BiH.
"Od samih početaka, dok je još Međunarodna zajednica radila planove o unutarnjem ustrojstvu BiH, Bošnjaci su, počevši od Alije Izetbegovića, stalno vikali 'podjela'!", podsjeća sin prvog hrvatskog predsjednika i saborski zastupnik HDZ-a. No u suštini se krije njihovo odbijanje da se Hrvatima omogući ono što im po ustavu pripada, a to je da sami biraju svoje zastupnike, upozorava.
"Unutar bošnjačkog korpusa postoje dvije glavne struje; jedna je hegemonistička na čelu s Bakirom Izetbegovićem, a druga unitaristička koja je manje vjerski orijentirana, a jedan od njezinih predstavnika je Željko Komšić. Zagovaratelji unitarističkog koncepta BiH razlikuju se između sebe po identifikaciji s konceptom je li bošnjački identitet islam ili je riječ o nacionalnosti koja ne ovisi o religijskoj pripadnosti", pojašnjava Tuđman.
Suspektna svaka suradnja
Na pitanje o nedavno sklopljenoj koaliciji između Čovića i Dodika, Tuđman je odgovorio kako se tu ne može govoriti o koaliciji u klasičnom smislu, tim više što Čović više neće biti član Predsjedništva BiH. Smatra kako je došlo do određenog paradoksa jer je svaka suradnja u toj državi postala suspektna umjesto da bude normalna i poželjna, a 'normalna ne može biti jer temeljni odnosi u zemlji nisu definirani na zadovoljavajući način i to neće biti dok god Hrvati ne postanu ravnopravni'.
"Jedino normalno i održivo rješenje bilo bi da se BiH organizira kao federalna država s federalnim uređenjem u kojoj bi svi bili partneri jer su blokade u toj zemlji na takvoj razini da nema ni gospodarskog razvoja ni stabilnosti", uvjeren je naš sugovornik.
Zanimalo nas je kako predviđa razvoj situacije u BiH, na što je Tuđman istaknuo kako bi najgore bilo prepustiti vremenu da učini svoje tim više to bi moglo doći do eksplozije što za nikoga nije rješenje.
Dio regionalnog problema
"Ključno je da se Međunarodna zajednica ponovno angažira i da se politička filozofija i EU-a i NATO-a promijeni, odnosno da se shvati kako je BiH dio regionalnog problema jer su BiH, Kosovo, Srbija i Makedonija države koje su danas okružene članicama EU-a i NATO saveza. Drugim riječima, ne mogu se problemi u BiH promatrati kroz bilateralne odnose Hrvatske ili Srbije s tom zemljom nego je treba tretirati kao regionalni problem i onda nametnuti pravila igre i europske standarde koje bi BiH zajedno s navedenim zemljama morala ispuniti, jer ipak ih većina želi biti dio EU-a ili NATO saveza" , pojašnjava Tuđman koji smatra da je to jedini način na koji bi se situacija u BiH dugoročno mogla riješiti.
Smatra da spomenute četiri zemlje treba promatrati kroz prizmu regionalne sigurnosti i zbog problema imigranata koji u njih mogu doći redovnim zračnim linijama. "BiH, Kosovo, Srbija i Makedonija nalaze se u 'trbuhu' EU-a i NATO-a i bez rješenja njihova pitanja neće se u konačnici moći riješiti i problem sa schengenskim granicama. Stoga se BiH mora što prije staviti na dnevni red i početi rješavati sustavno, jer će od stavljanja pod tepih problemi samo eskalirati", upozorava Tuđman.
O opstanku Hrvata ovisi i opstanak BiH
Na kraju nas je zanimalo je li odcjepljenje Republike Srpske i njeno pripojenje 'Majci Srbiji' moguć scenarij s obzirom na neskrivene Dodikove težnje, a koje službeni Beograd na razne načine ohrabruje.
Tuđman smatra da će to ovisiti o tome hoće li Hrvati uspjeti zadržati svoj politički subjektivitet u BiH. Ako to ne uspiju, nastavio je, onda Federaciju i Republiku Srpsku ništa neće držati zajedno. "I to je snažan argument zašto cijela regija treba ići prema euroatlantskim integracijama, ne samo kako bi se smanjile tenzije, nego i osigurao opstanak Hrvata u BiH. Njihovim nestankom, tko će Srbe i Bošnjake zadržati na okupu?", pita naš sugovornik koji je uvjeren da su Hrvati jedini jamac opstanka BiH zbog čega Međunarodna zajednica, ako želi stabilnu i europsku BiH, mora dati potporu Hrvatima.
