U 15 godina od bolesti umrlo 29.000 branitelja

Rezultati studije Ministarstva branitelja pokazali su da je u razdoblju od 1998. do 2010. godine umrlo više od 24 tisuće hrvatskih branitelja. Kada se te službene brojke uvećaju za još 2354 hrvatska branitelja koja su umrla 2011. godine te 1896 hrvatskih branitelja i 416 ratnih vojnih invalida koji su preminuli prošle godine, situacija zvoni na uzbunu. Kaže to Tomislav Čolak, predsjednik šibensko-kninske podružnice Udruge Prvi hrvatski redarstvenik.

Čolak hvali inicijativu o sistematiziranju podataka smrtnosti hrvatskih ratnih vojnih invalida i hrvatskih branitelja od posljedica stradavanja u Domovinskom ratu, posebice od posljedica posttraumatskog stresnog poremećaja i malignih bolesti, kao i samoubojstava. Smatra, međutim, kako sama studija točnog naziva “Praćenje smrtnosti i pobola hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata” ne znači mnogo ako rezultati do kojih je došla ne pokrenu konkretnu akciju pomoći braniteljskoj populaciji. Strahote kao okidač - Činjenica je da je u razdoblju od samo 15-ak godina umrlo 30-ak tisuća hrvatskih branitelja i invalida, a činjenica je i da su bili prosječno stari nepunu 51 godinu. Ne bih želio donositi preuranjene zaključke, no takve brojke na određeni način govore same za sebe. Čine izvjesnim teorije nekih američkih znanstvenika po kojima su ratne strahote i stres bili svojevrsni okidač razvitka najtežih, malignih bolesti među braniteljima ili da su utjecali na to da se te bolesti kod mnogih razviju znatno ranije - veli Čolak. Uvjeren je da bi državne institucije zakonskom i institucionalnom podlogom još uvijek mogle spasiti brojne živote. Sudeći po odgovoru Ministarstva branitelja, koje je s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo potpisalo Sporazum o provođenju znanstveno-istraživačkog projekta, čini se da će tako i biti. Iz Ministarstva, naime, potvrđuju da je završena prva faza projekta u HZZO-u u kojoj je uspoređena smrtnost hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata sa smrtnosti u općoj populaciji. Opsežne baze podataka - Prema dostupnim podacima, od 1998. do 2010. godine umrlo je 24.249 hrvatskih branitelja (4,84 posto). Preliminarni rezultati ukazuju kako je najveći broj preminulih osoba umro od tumora, zatim slijede preminuli od bolesti cirkulacijskog sustava (infarkt, moždani udar i sl.), te od posljedica ozljeda, trovanja i drugih sličnih uzroka. Prema postojećim podacima, primarni uzrok smrtnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj jesu bolesti cirkulacijskog i krvožilnog sustava, dok su, prema preliminarnim rezultatima, primarni uzrok smrtnosti u populaciji hrvatskih branitelja novotvorine (tumori). Stoga će konačna usporedba s podacima iz opće populacije pokazati može li se govoriti o značajnom porastu pojave tumora među braniteljskom populacijom - navodi se u dopisu iz kabineta ministra Freda Matića. Budući da je riječ o vrlo opsežnim bazama podataka koji uključuju 501.701 hrvatskog branitelja, iz Ministarstva branitelja naglašavaju kako je još uvijek u tijeku druga faza projekta u kojoj se uspoređuje pobol hrvatskih branitelja u odnosu na opću populaciju. Pobol se prati prema hospitalnom liječenju.

Sistematski pregledi

– Branitelji nisu svjesni da spadaju u ugroženu skupinu, da im prijeti višestruko veća opasnost od oboljenja, posebno od karcinoma, nego drugima koji nisu bili izvrgnuti ratnim strahotama i stradanjima. Dvojica članova naše Udruge oboljeli su od karcinoma, a kada su to otkrili, bolest je već bila u terminalnoj fazi. Nije im bilo pomoći iako su raspolagali ponajboljim lijekovima i terapijama. Da su bili svjesni pripadnosti rizičnoj kategoriji, moguće je da bi bolest otkrili na vrijeme. Želio bih, dakle, da studija bude polazna točka kvalitetne i sveobuhvatne društvene akcije s ciljem zdravstvene zaštite hrvatske braniteljske populacije, odnosno prevencije i izrade prijedloga sustavne pomoći braniteljima i njihovim obiteljima – kaže Čolak.

Dr. Goran Dodig: U kroničnom su stresu

Prof.dr. Goran Dodig, predstojnik Klinike za psihijatriju KBC-a Split smatra da se specifičnost braniteljske populacije sastoji u tome što se radi o ljudima koji nisu bili u ratu svega pet godina. – Oni su u ratu više od dva desetljeća. Najprije su s puškom ratovali pet godina u stresnom okruženju ugrožavajući biološko zdravlje, da bi od 1995. na ovamo, sudjelovali i sudjeluju i danas u ratu za obranu vlastitog ponosa, dostojanstva, samopoštovanja...Oni se stalno moraju braniti da nisu lopovi, da nisu lažni. U situaciji su kroničnog stresa koji, poput akutnoga, nije prepoznatljiv već tiho ali trajno mijenja njihovu i biološku i psihološku strukturu. Za očekivati je da taj broj bude sve veći i veći. Unaprijed znam da će idućih 10 do 15 godina broj oboljelih od malignih bolesti, a i svih drugih, u braniteljskoj populaciji značajno rasti. To je populacija koja je gurnuta na margine društva kao jedna skupina koja je postala suvišna i o kojoj se razgovara samo kao novčanom teretu. Da je sreće, svi ti ljudi bi mogli biti vrlo korisni ne samo za sebe, već za društvo. To su ljudi koji su naučili na odgovornost, na hijerarhijske odnose, na vojni ustroj... Kao društvo mogli bi i morali poduzeti aktivnosti koji će te ljude vratiti u situaciju društvene koristi, samopoštovanja... a to bi bila najbolja preventivna faza. Tko, primjerice, kaže da je netko tko boluje od PTSP-a otpisan čovjek?! To je besmislica, ali, nažalost, mnogi ne misle tako – kaže dr. Dodig. Izvornu vijest možete pogledati OVDJE