Vijesti Najčitanije

U Canberri Željko Glasnović svečano položio vijenac za pale branitelje Hrvatske i Australije

U Canberri Željko Glasnović svečano položio vijenac za pale branitelje Hrvatske i Australije
PRVI U POVIJESTI RH! Umirovljeni general HV i HVO Željko Glasnović, saborski zastupnik za dijasporu, prvi je u povijesti postojanja Republike Hrvatske bio službeni gost Australkom spomeniku rata (Australian War Memorial) u Canberri koji je sudjelovao u obredu Posljednje počasti (Last Post Ceremony).
Dnevno
U četvrtak 20. rujna 2018. godine saborski je zastupnik Glasnović svečano položio vijenac tijekom ovog obreda u Canberri, a u znak poštovanja i sjećanja na članove hrvatskih i ausralskih vojnih snaga koje su sudjelovale u prošlim ratovima i današnjim sukobima diljem svijeta. Glasnović je tom prigodom poklonio Australskom spomeniku rata i komemorativnu plaketu Prve gardijske brigade HVO Ante Bruno Bušić, što je privuklo veliku pozornost i poštovanje čelnika Australskog ratnog spomenika. Polaganje vijenca, koji je u svom nacrtu sadržao zastave Republike Hrvatske i Australije, popratili su brojni Australci, uključujući nekoliko razreda školske djece iz raznih gradova Australije, gosp. Darren Chester, član parlamenta Australije za Nacionalnu stranku Australije i generala majora Brian Dawson iz Australskog ratnog spomenika, Hrvati i Hrvatice Australije, članovi domoljubne turneje iz Hrvatske po Australiji – dr Josip Jurčević, dr. Tomislav Sunić i gosp. Igor Vukić – te gospođa Sandra Tvrtković, Charge de affaires veleposlanstva Republike Hrvatske u Canberri.
Dnevno
Ništa u Australiji ne izaziva više emocija i poštovanja od sondiranja Posljednje počasti namijenjene vojnim žrtvama rata. U vojnoj tradiciji Australije Posljednja počast je poziv koji označava kraj dnevne aktivnosti. a na komemorativnim obredima također označava trenutak razmišljanja i sjećanja. Na kraju svakog dana, počevši od 16.55 sati, pa tako i 20. rujna,  australski se ratni spomenik u Canberri oprašta od svojih posjetitelja obdredom Posljednje počasti (Last Post Ceremony). Svečanost je počela pjevanjem australske nacionalne himne, nakon čega su slijedila dirljiva naricanja ratne žrtve popraćena sviranjem gajdi. Priče o pojedincima, obredska naricanja, izdvojena su iz Popisa Časti (Roll of Honor) koji sadrži 102 000 Australaca koji su svoje živote dali u ratovima i drugim vojnim pothvatima tijekom proteklog stoljeća. Na upit za komentar nakon ovako veličanstvenog obilježavanja i sijećanja na žrtve ratova u Australskom spomeniku rata u Canberri Željko Glasnović je za medije izjavio: “Tragedija Hrvatske države je ta da ona ni danas nema centralni spomenik za sve ratne žrtve. Ne postoji ni spomenik za pale hrvatske vojnike koji su svoje kosti ostavili od Karpata do austrijske granice i planina i dolina sjeverne Italije, također nema ni najmanje iteresa da se napravi muzej koji će proslaviti našu dugu i slavnu ratnu povijest. To je zašto prosječni Hrvati znaju tko je Boško Buha i dimnjačar iz Kapelskih kresova, a nikad nisu čuli o Cvitanu Galiću, lepantskoj bitci i opsadi Odžaka u lipnju 1945. Godine. Izgleda na snazi je još stara komunistička mantra (moramo se brinuti o budućnosti, a ne prošlosti) – idiotizacija se nastavlja i dok Hrvati nisu sposobni da povezuju poslijedice i uzroke imat ćemo ne Croaciju nego Croslaviju. Bez rasčišćavanja prošlosti i primjene naučenih lekcija u svim područjima ne možemo stvoriti funkcionalnu budućnost niti biti sposobni da prepoznajemo istinu od laži.
Dnevno
Moralna je i povijesna sramota da do sada nijedna vlada nije ni pokušals sastaviti službeni popis poginulih hrvatskih vojnika iz Prvog i Drugog svjetskograta dok drugezemlje poštuju svoje mrtve i trude se da njihove ostatke pokopavaju sa najvišim vojnim počastima. Mramo se sjetiti da je komunistička vlast preoravala grobove hrvatskih vojnika nakon 1945. godine. Ako ništa svim mrtvima smo dužni istinu, a njihovim potomcima respekt. Danas u Hrvatskoj oni nemaju ni jedno ni drugo.”
Dnevno
#Australija #Željko Glasnović #Canberra #Australian War Memorial #Last Post Ceremony

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.