Vijesti Top vijest

U Hrvatskoj se relativizira jedino Domovinski rat

U Hrvatskoj se relativizira jedino Domovinski rat
Žrtve poražene strane u Domovinskom ratu uveličavaju se baš poput žrtava pobjednika 2. Svjetskog rata, a dijametralno suprotno tomu odnosi se prema hrvatskim žrtvama. Sve to s ciljem stigmatizacije hrvatskog naroda kao genocidnog, iako su stvarne žrtve genocida u obadva rata upravo Hrvati. Revizija povijesti, relativizacija zločina i afirmacija fašizma riječi su koje ne silaze s usta neustrašivim borcima za očuvanje velikosrpske ideologije laži koju je skoro pola stoljeća njegovala komunistička partija kao svoju najveću vrijednost. Fašizam, točnije nacizam, nikada s ovih prostora nije nestao samo je umjesto crnog zaogrnuo crveni plašt tako da za afirmacijom nema nikakve potrebe. Potrebno je jedino zabraniti fašizam i crni i crveni, zabraniti bilo kome osporavanje prava na drugačije mišljenje, pravo na slobodu izražavanja i u konačnici pravo na istinu. Zločini počinjeni sredinom prošlog stoljeća relativizirani su upravo od onih koji su uveličavanjem ili negiranjem besramno licitirali žrtvama. Podaci o broju žrtava fašizma ozbiljnih svjetske organizacija deseterostruko je manji od broja o kojemu se govorilo u komunizmu, no to je tek jedan od razloga za reviziju povijesti. Puno veći i ozbiljniji razlog otkrivanje je brojnih masovnih grobnice u Sloveniji i Hrvatskoj koje su se pola stoljeća skrivale jednako kao što su se skrivali logori, zatvori i montirani sudski procesi za političke neistomišljenike komunističkog režima Toliko ukratko o stvarnim relativizatorima zločina vezanim uz 2. svjetski rat iako je o tome potrebno pisati neprestano sve dok izvori laži potpuno ne presuše i ljudima konačno dođe do svijesti da je vrijeme u kojemu je ideološko jednoumlje određivalo kako će se povijest pisati zauvijek gotovo. Ono što je stvarni problem relativizacija je zločina počinjenih u Domovinskom ratu pokušajem negiranja njegovih stvarnih uzroka i posljedica, što za sobom povlači reviziju nastanka modrene hrvatske države te potiče afirmaciju velikosrpskog fašizma. Problem je utoliko veći jer sve to rade uvijek isti ljudi koje hrvatska država obilato financira novcem poreznih obveznika, a mediji kao krojači društvenog ozračja od njih stvaraju moralne vertikale. Da nije tragično bilo bi smiješno gledati jednog Ivu Josipovića kako predvodi jednu ili Zorana Milanovića (Mesić nije ni spomena vrijedan) koji sudjeluje u drugoj paralelnoj komemoraciji jasenovačkim žrtvama. Oni se ideološki ne slažu s aktualnom vlasti pa odbijaju sudjelovati u službenoj, a mediji u tome ne vide nikakav problem, dapače daju im ogroman prostor za mentalne masturbacije o fašizmu, antifašizmu i ostalim nebulozama koje prate njihove javne nastupe. U vrijeme kad su oni bili na vlasti dvije vukovarske kolone bile su politički problem prve vrste. Grmjelo se osudama o korištenju žrtava u dnevnopolitičke svrhe, mantralo o zajedništvu u pijetetu, razlikama koje moramo zatomiti barem jedan dan, vodila se nesmiljena medijska i politička hajka na vukovarske branitelje. Spomenutoj dvojici i pripadajućoj im sviti relativizacija zločina poželjna je praksa kad je u pitanju Domovinski rat; od politike izjednačavanja žrtve i agresora, marginalizacije branitelja i rehabilitacije agresora, negiranja četništva, sve do teze o građanskom pa čak i dogovorenom ratu. Kad je u pitanju 2. svjetski rat tu postoje dva kriterija ovisno radi li se o ustaškim ili partizanskim zločinima jer sukladno njihovom mentalnom sklopu partizani nisu činili zločine nego provodili pravdu nad zločincima jer to je, po tvrdnjama Jože Manolića, pravo pobjednika. Zanimljivo je kako pravo pobjednika nisu imali branitelji nakon Domovinskog rata nego im se u nedostatku stvarnih sudilo za izmišljene zločine. Žrtve poražene strane u Domovinskom ratu uveličavaju se baš poput žrtava pobjednika 2. Svjetskog rata, a dijametralno suprotno tomu odnosi se prema hrvatskim žrtvama. Sve to s ciljem stigmatizacije hrvatskog naroda kao genocidnog, iako su stvarne žrtve genocida u obadva rata upravo Hrvati. Zagovornici jugoslavenske (velikosrpske) ideje u tolikoj mjeri omalovažavaju žrtve Domovinskog rata da zahvaljujući njihovoj politici agresori danas imaju povlašteniji položaj u društvu od branitelja. Znakovlje agresorske vojske, petokraka i kokarda potpuno se nesmetano i nekažnjeno nosi po javnim skupovima, čak ni mjerodavne institucije ne reagiraju na ozbiljno upozorenje sigurnosnih službi o četnikovanju. Žrtve Domovinskog rata susreću se svakodnevno sa svojim mučiteljima koji se ne procesuiraju za ratni zločin nego sudjeluju čak i u izvršnoj vlasti. Za razliku od žrtava 2. Svjetskog rata (i to samo jedne strane) zbog čijeg je mira i digniteta sporan čak i povijesni pozdrav Za dom spremni, žrtvama Domovinskog rata ćirilično pismo i srpski jezik nameće se silom i represijom. Za jugoslavenima ništa manje ne zaostaje ni takozvana domoljubna politička opcija. Smatra li netko takvu tvrdnju netočnom dovoljno se prisjetiti na vrijeme vladanja Sanadera i Kosorice, a ne treba smetnuti s uma ni dvije stranke domoljubne koalicije koje su činile i Račanovu vladu u vrijeme kad započinje detuđmanizacija i sva zla koja taj pojam obilježava. Odlaskom u oporbu hdz mijenja retoriku i dvoje čelnih ljudi, no ponovnim dolaskom na vlast svečano izjavljuju kako se vraćaju politici centra. Ideologija s kojom su dobili izbore više nije važna kao ni lustracija, odriču se ekstrema ma što to značilo. Potpora Vesni Pusić za glavnu tajnicu UN-a, osobi čija je politička karijera obilježena kriminalizacijom Domovinskog rata, dovoljno govori sama za sebe.   Jasna Dautanac
#kolumna #Domovinski rat #osvrt #Jasna Dautanac

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Top vijest

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Top vijest

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Top vijest

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Top vijest

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Top vijest

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Top vijest

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Top vijest

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Top vijest

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Top vijest

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Top vijest

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Top vijest

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.