U spomen na 31. obljetnicu akcije Plitvice i prvog poginulog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića

Obilježavajući jedan od najvažnijih događaja iz Domovinskog rata, prisjećamo se naše prve žrtve i svih poginulih hrvatskih branitelja

„Krvavi Uskrs“ povijesni je događaj i prekretnica u Domovinskom ratu, nagovještaj trnovitog puta do naše samostalnosti i slobode, za koju je hrvatski narod podnio goleme žrtve, a hrvatski redarstvenik Josip Jović, koji je poginuo na Plitvicama u dobi od 21 godine, prva je među njima.

Početak Domovinskog rata i obrane suvereniteta Republike Hrvatske uvijek vežemo za hrvatsku policiju od koje je nastala naša pobjednička vojska. Hrvatski policajci spoznali su važnost tog povijesnog trenutka i bili spremni položiti svoje živote za slobodu naše domovine, na čemu im je  Hrvatska vječno zahvalna.

Prije 31 godinu, nakon slamanja oružane pobune u Pakracu uslijedila je akcija na Plitvicama. Bila su to povijesna događanja koja su odredila daljnji tijek Domovinskog rata. Akcija Plitvice bila je odgovor hrvatske policije na zauzimanje Nacionalnog parka Plitvička jezera i blokiranje državne ceste koja je spajala sjever i jug zemlje.

Pripadnici Jedinice za posebne zadatke MUP-a RH Rakitje i Antiterorističke jedinice Lučko te Posebne jedinice policije Kumrovec uspješno su proveli akciju, u kojoj je pala prva hrvatska žrtva i ranjeno devet policajaca.

Podsjetimo, tog uskrsnog jutra, u vrijeme redarstvene akcije hrvatskih policijskih snaga, snijeg je na Plitvicama bio visok pola metra. Spustila se gusta, zlokobna magla, a onda je počela paljba iz obližnje šume na kolonu vozila s hrvatskim redarstvenicima.

Kolonu su napali srpski pobunjenici i lokalni četnici iz zasjede na cesti nedaleko od hotela na Plitvicama. U autobus pun hrvatskih redarstvenika uletjela je tromblonska mina koja, na sreću mnogih, nije eksplodirala. Redarstvenici su munjevito napustili autobus i uzvratili paljbu, a Josip Jović bacio se u snijeg, smrtonosno pogođen baš tamo gdje ga nije štitila pancirka. Uza sav trud pratećeg sanitarnog osoblja, mladi je policajac preminuo prije dolaska u bolnicu.

Smrt mladog dragovoljca Domovinskog rata, hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića, ušla je u povijest kao „Krvavi Uskrs“ i na taj način je znakovito obilježen dan kada je za slobodu i neovisnost Hrvatske pala prva žrtva Domovinskog rata.

Pucanj u Josipa Jovića tada je bio pucanj u uskrsnuće Hrvatske, a danas smo svjedoci da je iz njegove krvi i žrtve tisuća hrvatskih branitelja uskrsnula naša domovina. Nakon vukovarske Golgote, uslijedilo je međunarodno priznaje Republike Hrvatske, a konačna nagrada  za žrtvu Josipa Jovića, koji je darovao život na oltar domovine za slobodnu Hrvatsku, potvrđena je veličanstvenom Olujom u čast koje će se na visokoj stijeni Kninske tvrđave vjekovima ponosno vijoriti naša trobojnica.

Josip Jović je simbol domoljublja, predanosti i hrabrosti, a njegova prerana smrt u cvijetu mladosti postala je u Domovinskom ratu najsnažniji motivacijski faktor svim hrvatskim braniteljima u bespoštednoj obrani od velikosrpskih agresora.

Njegova žrtva simbol je svih naših žrtava i uzor novim generacijama, napose časnim hrvatskim policajcima koji štite hrvatsko stanovništvo i hrvatsku granicu, na ponos našeg naroda i naše domovine.

Sa zahvalnošću i ponosom prisjećamo se Josipa Jovića, u čiju čast i spomen se i u njegovom rodnom Aržanu gradi Memorijalni centar,  i svih hrvatskih branitelja čija nam je žrtva omogućila život u slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj.

Neka nam njihova ljubav prema domovini i spremnost na žrtvu budu trajan poticaj i vječna inspiracija.