Vijesti Najčitanije

UDOMITELJICA MARINA: Apsurdno je da je Veljača dobila termin u roku dva dana, a mi čekamo godinu dana!

UDOMITELJICA MARINA: Apsurdno je da je Veljača dobila termin u roku dva dana, a mi čekamo godinu dana!

I dok su stručnjaci upozoravali na sve veće probleme zlostavljanja u obiteljima, posebno u doba korone kad smo svi bili zatvoreni u vlastita četiri zida, kontrole problematičnih obitelji, kao i udomiteljskih obitelji bile su rjeđe, a samim time, niti udomitelji nisu imali kome reći, a nemaju ni danas, s kakvim se problemima suočavaju oni i udomljena djeca.

Marina Novaković Matanić (34) udomiteljica je tri i pol godine, dok su se njeni roditelji udomiteljstvom bavili 15 godina. U tih dvadesetak godina nagledala se puno toga. Bilo je tu lijepih priča, ali i onih koji kao danas pune medijske stupce. Govori nam, bilo je svega, ali ljubav prema djeci kojoj je potrebna pomoć uvijek je prevladala. Gospođa Marina nakon stravične smrti malene Nicol više nije mogla šutjeti. Poslala je svim medijima dopis koji je uputila ministru Aladroviću, na koji još uvijek nije dobila odgovor.

Razočarano govori o hrvatskoj stvarnosti: “Uskrs je, mi danas radimo, a oni će sutra, pa će valjda i odgovor doći kad se ministar vrati na svoje radno mjesto“.

Nakon posljednjeg nemilog događaja, govori nam udomiteljica Marina, udomitelji diljem Hrvatske još su više u strahu.

“Budimo realno  – boje se. To su stariji ljudi više manje. Ja imam 34. Ja sam mlađa. Meni je jasan njihov strah”, govori nam Marina i pojašnjava jedan od problema s kojima se udomitelji susreću, a to su  – biološki roditelji.



Biološki roditelji slali su udomiteljima policiju

Njoj su samoj biološki roditelji slali policiju, radili prijave, nazivali ju s raznih brojeva i prijetili, jer kaže, oni udomitelje vide kao one koji su njihovu djecu oduzeli, dok su udomitelji tu potpuno nezaštićeni. Naime, udomitelji nemaju uvid u potpunu dokumentaciju o biološkim roditeljima, osim onu sa suda, pa se, kaže, događa da vide da su biološki roditelji alkoholičari, no to ih ne priječi da dođu u udomiteljski dom posjetiti svoje dijete, koje pritom nerijetko živi s drugom udomljenom djecom, a tada svi znaju biti izloženi nasilju tog biološkog roditelja.

“Dokumentaciju vidimo na sudu, ali cjelokupnu anamnezu, socijalnu i zdravstvenu ne. Mi se ne možemo pripremiti i nismo upozoreni s čim se trebamo nositi, a ja trebam biti i psiholog, medicinska sestra, sve učiti, sve u jednom“, govori Marina.

Uz to, neka djeca vikendom odlaze roditeljima, jer biološki roditelji kaže imaju na to prava, iako djecu vraćaju u svakakvom stanju.


“Imali smo situaciju gdje su djeca vikendom išla roditeljima, a vraćali se s ušima, povučena, gdje se vidjelo da se nešto događalo kod bioloških roditelja. Dugo je trebalo Centru da se reagira i da zabrane viđanja”, govori nam Marina, kojoj je samoj prijatelj biološke majke djeteta kojeg je udomila prijetio i poslao policiju na vrata.

Govori nam da je veliki problem što biološke roditelje nitko ne kontrolira, dok udomitelji moraju proći razne procedure, a svo vrijeme službe dolaze u kontrolu udomiteljima.

“Imate situaciju da po godinu dana biološki roditelji ne vide djecu, a njima se zapravo ništa ne događa. Mogu tražiti dijete nazad, iako nitko nije provjeravao kako žive. Pa nije materijalno sve”, govori nam.

“Nisu svi centri krivi. Imate u praksi da Centar predlaže izuzimanje u obitelji, ali dolazi do problema kod pravosuđa. I tu se dogodi da je oprečno mišljenje centara i pravosuđa”, govori nam Marina i pojašnjava svoju trenutnu situaciju.

Razlika nije od centra do centra, već od socijalnog radnika do socijalnog radnika

“Ja imam slučaj gdje mi treba doći dečkić i tu se vodi sud tri godine.  To je agonija za tu cijelu obitelj, ne ulazeći u to kakva je ta obitelj. Oni su tri godine u strahu hoćete li im dijete biti oduzeto, a kod mene, koja mogu udomiti troje djece, mjesto je rezervirano te tri godine i ne mogu uzeti nijedno drugo dijete, ni jednom drugom djetetu ne mogu pružiti dom. Mi smo rezervirani u sustavu i dok god ne završi sud, ne možemo dijete primiti”, pojašnjava.

Nije Marina jedina koja se obratila ministru Aladroviću, zasuli su ga kaže dopisi brojnih udomitelja, jer vide da ovako više ne ide, a svi oni, više-manje imaju iste probleme.

U Rijeci imate jako dobro posložen centar, dok u drugim dijelovima Hrvatske to tako nije”, govori Marina.

“To je od centra do centra. Unutar jednog centra nije ista situacija između dva socijalna radnika”, pojašnjava Marina stanje sustava i socijalnih radnika, te dodaje da je u tijeku izrada sustava kvalitete za udomiteljske obitelji. “Da se zna standard, no to je sve slovo na papiru”, s nepovjerenjem govori Marina.

Kako je udomiteljica ispričala nekoliko neugodnih situacija s kojima se susreću udomitelji, a prilikom susreta s biološkim roditeljima, upitali smo ju, koja je u tom slučaju procedura, no ono što nam je kazala još više otkriva sav jad našeg sustava, ali i izaziva jezu.

Upitali smo ju kažu li za probleme socijalnim radnicima, vide li oni probleme s kojima se suočavaju i kako reagiraju, no ona kaže, udomitelji su prisiljeni raditi prijave policiji u slučaju da im biološki roditelji prijete, kad dođe do incidenta u njihovom domu, a onda je dalje sve na sporom pravosuđu. Udomitelji tako ostaju u strahu od novog napada, kao i sva djeca, a biološkim roditeljima se ne oduzima pravo viđanja i kontaktiranja djece. Tada su udomitelji izloženi posebno velikom riziku.

“Mi smo prisiljeni da mi prijavljujemo policiji. To je apsurd! Socijalni radnici su postali štićene osobe. Zašto ne bi i udomitelji bili štićene osobe? Kad dođe do svjedočenja protiv njihovih roditelja, u tom trenutku stvarno treba zaštititi udomitelje. Svatko se boji za svoju obitelj. Ja dolazim na sud i onda se bojim hoće li mi baciti bombu, jer roditelji idu osobno na nas jer misle da smo ih mi osobno uzeli dijete”, govori na Marina.

“Netko mora i sa suda donijeti tu odluku. Sud je donio tu odluku. Problem je došao od pravnika i socijalne radnice. Oni moraju vršiti nadzor”, govori nam udomiteljica koja u konačnici zacijelu situaciju krivi pravosuđe.

I dok se udomiteljske obitelji kontroliraju, s biološkim roditeljima, tvrdi udomiteljica nitko ne radi. Dodaje i kako su i njih zbog korone manje kontrolirali, no kako je sad opet krenula jača kontrola.

Govori nam kako tad socijalna služba provede cijeli dan u njenom domu, te provjerava frižider, jesu li lijekovi zapriječeni, je li dokumentacija složena po redu, po datumima…

“Ja nemam ništa protiv kontrole, kontrola mora biti, ali isto tako očekujemo da uđu u njihovu obitelj i vide što se događa. Mi smo morali proći psihotestove, cijelu proceduru, ispuniti zakonske uvjete. Mi sve moramo zadovoljiti, a za vraćanje djeteta biološki roditelji ne trebaju zadovoljiti ništa. Da, mogu oni poboljšati stambeno stanje, ali tu opet dolazimo do apsurdne situacije kad se oduzmu djeca da se s obitelji ne radi već se očekuje da se obitelj sama popravi”, pojašnjava.

Tražimo dvije godine ministra pa nas primi državna tajnica

U konkretnom slučaju malene Nicol govori: “Tko je iz centra dolazio biološkim roditeljima, koliko razgovora je s njima obavljeno, koliko je nadzora izvršeno da bi se provjerilo jesu li se oni pomaknuli u svojim kompetencijama. Neka pokažu zapisnike. Da, poprave uvjete života u smislu da poprave kuću ili stan, ali to nije rješenje – nije materijalno sredstvo jedini način”, govori nam udomiteljica koja skreće pažnju na to da se s biološkim roditeljima treba puno raditi, jer su mnogi od njih ovisnici, mnogi su agresivni, a sve to znaju prikriti time da su poboljšali materijalno stanje, dok onaj pravi problem zašto im je u samom početku oduzeto dijete, pada u drugi plan.

Mi smo tražili još prije godinu dana sastanak s ministrom Aladrovićem, a na kraju nas je prije dva tjedna primila državna tajnica. Nemam ništa protiv da gospođa Veljača, niti bilo tko drugi, javno nastupa, svatko ima pravo reći, ali apsurdna je situacija da se u roku dva dana nađe termin za nju, a za godinu dana se ne može naći termin za udomitelje koji vrše taj posao i koji su u svakodnevnom  u problemu s biološkim roditeljima. Promijenila su se već dva ministra, a pomaka nema”, govori udomiteljica Marina, koja smatra da bi se udomitelji trebali naći direktno s ministrom Aladrovićem, koji je ovaj sustav preuzeo prošlo ljeto.

S bivšom ministricom Bedeković razgovarali su o uvjetima udomiteljstva.

“Tad je bio donešen novi zakon i mi smo tražili potpunu reviziju tog zakona, jer su postojali brojni problemi. Imate situaciju gdje udomitelji kojima se plaća staž primaju naknadu od 2500 kn, znači oni su zaposlenici koji ne primaju niti minamalnu plaću, a kad primjerice idete u banku i tražite kredit ne možete dobiti ništa“, govori nam udomiteljica koja je zaposlena, te ima nešto drugačiju situaciju, jer radi još nekoliko poslova, no kaže, udomitelji koji isključivo rade taj posao, njima je znatno teže.

Ona za dijete prima 2000 kn mjesečno, no za “posao” koji obavlja dobiva 850 kuna mjesečno.

“30 dana u mjesecu, 24 sata, koliko to ispadne po satu? Ja ću vrlo rado svoju naknadu uplatiti ministru, jer ja ne živim od toga, radim drugi posao i dva posla dodatna. Vrlo rado ću ministru donirati svoju naknadu ako će mu to pomoći”, govori nam Marina koja pojašnjava da je mnogim udomiteljima teško živjeti s malom naknadom, jer uz brigu o udomljenoj djeci, mnogi se brinu i za svoju, moraju od nečega živjeti, plaćati režije, no za svoj posao udomitelji dobivaju 2.500 kuna mjesečno. Toliko se cijeni njihov rad.

“Ne može nitko reći da mi zarađujemo na djeci. Nije više kao prije. Nije to isto. Djetetu morate osigurati puno toga, pa i mobitel, maturalna putovanja, sve što je potrebno da bi se ono dalje razvijalo, bilo uključeno u zajednicu, no to sve plaćamo mi. Nema pomoći države”

“Druga stvar, uopće nije novac problem, već što mi nismo uopće zaštićeni i naše obitelji prije svega treba zaštiti”, ponovno naglašava udomiteljica, koja nam govori kako je upravo danas njena kolegica izvršila prijavu protiv jednog biološkog roditelja, no kako će to dalje ići govori nam: “Kao bilo tko drugi, kao da su se dva čovjeka na cesti posvađala”, dakle, prijava, sud, do tad, niti udomitelji, niti djeca nisu zaštićeni.

“Problem je u pravosuđu i dugotrajnom odugovlačenju procesa. To mora ići po hitnom postupku”, pojašnjava Marina.

Spominje nam Marina još jedan problem. Naime, objašnjavajući koju proceduru mora proći kako bi mogla dobiti status udomitelja, ponovno nailazimo na još jedan problem, o kojemu se ne govori – problematične udomiteljske obitelji.

Naime, oko mjesec dana potrebno je kako bi onaj tko želi biti udomitelj prikupio papire.

“Cijela obitelj mora ići na testove, moramo ostvariti zakonske uvjete stambenog prostora. Jedan od članova obitelji mora raditi. Ne može se dogoditi da živite od novčane naknade. Ne smijete biti u kaznenoj evidenciji. Udomitelji se provjeravaju. Ako dolazi do toga da su udomiteljske obitelji problematične –  opet je do centra, tko je izdao tu dozvolu?” govori na Marina.

“Centar ima široki krug djelovanja, ali to nije naš problem, netko to mora riješiti u ministarstvu”, zaključuje Marina koja najavljuje veliku bitku svih udomitelja diljem Hrvatske, koji su odlučili reći dosta i istjerati pravdu za svu djecu do kraja.

Izvor:Dnevno.hr

Autor: Tea Šojat/Foto: Pixabay / ilustracija

#sastanak #pravosuđe #Jelena Veljača #socijalni radnici #udomitelji

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.