Udovica oficira JNA ima dvostruko veća prava od supruge poginulog branitelja

U HTV-ovoj emisiji Treća dob govorilo se o  nejednakostima u mirovinskom sustavu na primjeru tretmana pripadnika NOR-a, oficira bivše JNA i hrvatskih branitelja. Gosti su bili Gvido Hornik, umirovljeni časnik Hrvatske vojske, član udruge Čuvari domovine, i Melita Čičak iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Pozvani su bili SDP-ovi i HDZ-ovci, ali nisu se odazvali. Govor  Gvide Hornika možemo svesti u seriju pitanja: “Znate li da u Hrvatskoj mirovinu boraca narodno-oslobodilačke borbe mogu naslijediti žene, djeca, braća i sestre te unuci boraca NOB-a? Nmlađi korisnik takve mirovine ima danas 14 godina. Znate li da je do sada na mirovine NOB-a i pripadnika JNA u Hrvatskoj potrošeno 40 milijardi kuna? Znate li da je njihova prosječna mirovina viša od prosječne radničke mirovine u Hrvatskoj? I nažalost to nije sve…malo ljudi zna da 3/4 proračuna Ministarstva Hrvatskih branitelja odlazi na partizane i stradalnike 2. svjetskog rata. Iz emisije, čiji video donosimo, odjeknula je informacija da je udovica oficira JNA imala koeficijent 0,9, a supruga poginulog hrvatskog branitelja 0,4, što je, kazao je bojnik Gvido Hornik, značilo više nego sto posto veća prava Hornik je govorio i o potrebi naplate ratne štete što možete pogledati o u priloženom videu. [fbvideo link="https://www.facebook.com/pietro.bruni.71/videos/732397790260629/" width="500" height="400" onlyvideo="1"] Melita Čičak iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje naglasila je da je ta uredba, usvojena za vrijeme SDP-ove vlasti,  početkom ove godine ukinuta. O povlaštenim mirovinama u emisiji je govorila i Natalija Kanački članica upravnog odbora udruge U ime obitelji. Natalija Kanački  je zjavila je da udruga U ime obitelji kontinuirano ukazuje na nepravedno medijsko blaćenje branitelja i njihovih obitelji, kao populacije koja uživa privilegije mirovinskog sustava i koje su velik državni trošak. “Javnost treba imati transparentne i istinite informacije o tome tko su sve ‘privilegirani’ korisnici mirovinskog sustava. Prema posljednjim informacijama iz rujna 2016., u mirovinskom sustavu postoji 16 320 korisnika mirovina pripadnika NOR-a i više od sedam tisuća korisnika mirovina pripadnika bivše JNA. Sredstva za te mirovine se nisu uplaćivala u mirovinski fond RH, već u saveznu blagajnu SFRJ. Republika Hrvatska je preuzela obvezu isplate tih mirovina, iako nije postojala obaveza. Vlada Zorana Milanovića je usvojila Zakon o mirovinskom osiguranju koji je posebno ranjivu skupinu invalida Domovinskog rata, te udovica i djece branitelja Domovinskog rata stavio u izuzetno nepovoljan položaj te je prema tom zakonu, sve do 1. 1. 2017., kada je na snagu stupio novi zakon, udovica pripadnika bivše JNA vrijedila 120 posto više od udovice hrvatskog branitelja, a invalid Domovinskog rata je vrijedio i više nego upola manje od invalida sudionika NOR-a. Novi zakon je ispravio tu nepravdu, no ostaju otvorena mnoga pitanja, posebno pitanje nasljeđivanja mirovina određenog broja mirovina boraca NOR-a, gdje pravo nasljeđivanja mirovine imaju ne samo članovi njihove obitelji, već i braća i sestre te unuci. Hrvatskoj javnosti postavljam jedno ozbiljno pitanje – da li bi se o tome šutjelo kada bi braniteljske mirovine također postale nasljedne”, rekla je Natalija Kanački. Voditeljica Anita Hrstić navela je da je u emisiju zvala predstavnike HDZ-a i SDP-a “koji su ’90-ih bili bliski mirovinskim sustavima, bavili se time i to vodili”, ali su iz obje stranke odbili govoriti na tu temu.