Udruga Glas poduzetnika poziva: Zaustavite udar na paušalne obrte. Pustite ljude da rade!

‘Udar na paušalne obrte može samo naštetiti i Poreznoj upravi i proračunskim prihodima, te natjerati jedan od najuspješnijih domaćih sektora, odnosno brojne obrte koji od njega žive, na registriranje tih istih obrta u inozemstvu umjesto u Hrvatskoj. UGP ne vidi nikakvu stratešku ni operativnu korist za Hrvatsku u ovoj posljednjoj akciji Porezne uprave’, upozorava Udruga Glas poduzetnika.

‘Udruga Glas poduzetnika ovim putem želi jasno izraziti svoj stav vezano za odluku Porezne uprave oko paušalnih obrta. Smatramo da je dopuštanje osnivanja paušalnih obrta bio jedan od boljih poteza domaće regulative, budući da se time dao snažan poticaj za poduzetničku inicijativu brojnih pojedinaca koji su sami preuzeli rizik pokretanja posla izvan sigurnosti radnog mjesta velike tvrtke. 

Porezna paušalne obrte optužuje za prikriveno zapošljavanje

Međutim, Porezna je odlučila i toj praksi stati na kraj. Nakon slanja upitnika za utvrđivanje o nesamostalnom radu na adrese paušalnih obrta, Porezna je donijela rješenje prema kojemu se brojne paušalce optužuje za ‘prikriveno zapošljavanje’, odnosno da im je preveliki udio prihoda ovisan o jednom klijentu. Drugim riječima, optužili su ih indirektno za utaju poreza, zbog čega moraju platiti zaostali porez na dohodak i sva ostala davanja (mirovinsko, zdravstveno). 

Ovakav potez će brojne paušalce dovesti do situacije u kojoj će se morati odreći velikog dijela prihoda ostvarenoj u prethodnoj godini. 

Paušalci su najčešće osobe koje ostvare prihod do 300 tisuća kuna godišnje, a nakon odbijanja troškova rada za klijenta direktno, uprihode možda pola od toga iznosa. Ako im Porezna sa svojim rješenjem uzme dodatnih 90 tisuća kuna, postavlja se pitanje isplativosti čitave njihove životne odluke. Pritom je jedan od glavnih kriterija upitnika Porezne ako obrt uprihoduje više od 50% iznosa od jednog klijenta.

‘Kriterij nije objektivan’

Ovakav kriterij naprosto nije objektivan za utvrđivanje nesamostalnog rada jer postoje primjeri tvrtki na tržištu gdje im samo jedan klijent nosi najveći udio prihoda. Štoviše, neke od tih tvrtki rade isključivo s državom. Možemo li reći da neko ministarstvo prikriveno zapošljava vlasnike tvrtki kojima sav prihod dolazi od te institucije? Poput, primjerice, IT firme iz afere Žalac koja je preko 90% prihoda uprihodila od ministarstva te godine, iznos od 13,5 milijuna kuna za usluge, a ima jednog jedinog zaposlenog? Je li tu plaćen porez na dohodak?

Drugo, zbog čega se penaliziraju obrti koje teže stabilnosti poslovanja i stabilnim prihodima od istih klijenata? Pogotovo ako su ti klijenti s njima zadovoljni i povećavaju narudžbe od takvih obrta. Ovakav način razmišljanja suprotan je tržišnoj logici poslovanja i sankcionira stabilnost i razvoj. Uopće se ne vodi računa o činjenici da svaki paušalni obrtnik sam ulaže u vlastitu opremu, i hardware i software (ne ulaže klijent u njegovo ime), samostalno traži nove klijente, te se izlaže riziku pronalaska posla odnosno pada potražnje za svojim uslugama.

‘Prekinite s maltretiranjem paušalnih obrtnika’

Udruga Glas poduzetnika apelira na Poreznu da prekine maltretiranje paušalnih obrtnika te ih pusti da rade, da rastu i time u vrlo skoroj budućnosti uplaćuju puno više novaca u proračun, negoli će uplatiti u ovom jednokratnom potezu. U protivnom, svaki paušalni obrtnik moći će jednostavno registrirati svoju tvrtku izvan Hrvatske, čime te tvrtke više u Hrvatskoj neće morati plaćati nikakav porez.

Osoba koja ostane živjeti u Hrvatskoj nastavit će prijavljivati razliku poreza na inozemni dohodak, ali time će proračun bez sumnje uprihoditi puno manje nego da su te tvrtke ostale u Hrvatskoj. Također, neki od njih ne samo da će vani otvoriti tvrtke nego će se i odseliti van Hrvatske, kao što su neki najavili, što je problem za demografiju u Hrvatskoj. Postavlja se pitanje zbog čega Porezna radi dugoročno na štetu proračuna, IT sektora i Hrvatske države?’, stoji u priopćenju Udruge Glas poduzetnika.