Udruga Žene u Domovinskom ratu poduprla braniteljski prosvjed

Predsjednica Udruge Žene u Domovinskom ratu Marija Slišković istaknula je kako žele pokazati brigu za dostojanstvo hrvatskih branitelja i žrtava Domovinskog rata. Predstavnice žena žrtava ratnog zločina silovanja izrazile su u utorak potporu braniteljima koji prosvjeduju pred Ministarstvom branitelja te upozorile kako njihova prava nisu regulirana zakonom, čiji je prijedlog tek prošao prvo saborsko čitanje te ocijenile da je nekvalitetno napravljen. Predsjednica Udruge Žene u Domovinskom ratu Marija Slišković, na konferenciji za novinare održanoj u braniteljskom šatoru, istaknula je kako žele pokazati brigu za dostojanstvo hrvatskih branitelja i žrtava Domovinskog rata te da žele senzibilizirati javnost za problem žena silovanih u ratu i regulirati njihova pripadajuća prava. Upozorila je kako je izrada Nacrta zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu započela još u vrijeme bivše vlade te ocijenila da se sve u međuvremenu 'politički razvodnilo' pa tako ni u 2015. nema bitnijih pomaka.

Zašto su potporu izrazile tek sada?

Pojasnila je da su prijedlog nacrt zakona izradili pravnici uz financijsku potporu UNDP-a te da su pravnici udruge istupili iz radne skupine za izradu zakona, jer u njemu nije jasno definirano tko je agresor. Tražili smo procesuiranje pojedinih slučajeva, rekla je Slišković dodavši da je silovanje bilo dio ratne strategije. Slišković je rekla kako napisala i knjigu 'Sunčica' sa svjedočanstvima žena silovanih u ratu. Na novinarski upit zašto su potporu braniteljima došle izraziti tek sada, Slišković je rekla kako su prvog dana prosvjeda posjetili branitelje u šatoru te da su odlučile javno istupiti nakon proteka predsjedničkih izbora. Upitana o daljnjim koracima kazala je kako je poznato tko je izvršio agresiju na Hrvatsku i da stvari treba nazvati pravim imenom. Očekuje jednokratno obeštećenje za proživljeni zločin napomenuvši kako je u BiH taj problem riješen i da žrtve ratnog zločina primaju naknadu od oko 2200 kuna. Na novinarsku tvrdnju kako nije logično da se odšteta traži od hrvatske države s obzirom da je poznato da su zločine počinili pripadnici srpskih agresorskih paravojnih formacija i JNA, Slišković je rekla kako to nije moguće učiniti bez odgovarajuće zakonske regulative, no da postoji mogućnost da Hrvatska nakon što obešteti svoje državljane i potom sama zatraži obeštećenje.

'Ministarstva ne rade kako treba'

Jedna od žrtava silovanja u Vukovaru Snježana Maljak kazala je kako ih boli nepravda te da su došle dati potporu očuvanju dostojanstva Domovinskog rata i branitelja. Ustvrdila je kako u prijedlogu zakona stoji kako su zločine počinili i pripadnici Hrvatske vojske, a da su njih silovali srpski dobrovoljci i pripadnici JNA te da traže zadovoljštinu na koju imaju pravo. Ružica Barbarić, također žrtva silovanja u Vukovaru, uz potporu braniteljima i poziv na ustrajnost u ostvarenju zasluženih prava izrazila je i žaljenje što, kako je rekla, ministarstva ne rade kako treba. Tražimo pravdu, silovali su nas četnici iz Srbije, a sada smo građani drugog reda i nemamo nikakvih prava, ustvrdila je. Predsjednik udruge 100 postotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida 1. skupine Đuro Glogoški zahvalio je na potpori braniteljima. Odgovarajući na upit što očekuje od novoizabrane predsjednice je rekao kako tek treba vidjeti koliko ona može pridonijeti rješenju problema, no da branitelji nastavljaju prosvjed do ispunjenja zahtjeva. Za sada su nam djelomično otvorena vrata u Hrvatskom saboru i od klubova zastupnika očekujemo očitovanje na naše prijedloge, rekao je Glogoški. (Hina) Izvorni članak možete pogledati OVDJE