Uhićen nakon 23 godine: Hoće li Njemačka izručiti ratnog zločinca Vujnovića Hrvatskoj?
Zbog ratnog zločina koji je počinjen prije 23 godine, na aerodromu u Frankfurtu 20. kolovoza uhićen je 55-godišnjak, izvijestila je njemačka policija. Iako oni zbog, kako su naveli, “razloga privatnosti” nisu naveli njegov identitet, neslužbeno se doznaje da je riječ o Dušku Vujnoviću, bivšem pripadniku vojske tzv. Republike Srpske Krajine. U Hrvatskoj je bio optužen da je kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi na području Drniša 1993. ubio jednog civila. Djelo je okvalificirano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva te je Vujnović 1997. bio osuđen na 10 godina zatvora.
U ovom trenutku nije poznato je li mu se sudilo u odsutnosti, no poznato da je on sve ovo vrijeme izbjegavao hrvatsko pravosuđe. Živio je u SAD-u, točnije u Chicagu, a u međuvremenu je dobio i američko državljanstvo. Uhićen je dok je preko Frankfurta iz SAD-a letio za Beograd, i to na osnovi europskog uhidbenog naloga (EUN) koji je Hrvatska raspisala za njim. Vujnović to vjerojatno nije znao jer, da jest, sigurno ne bi letio iz SAD-a za Srbiju. S obzirom na to da izrečenu kaznu nikada nije odslužio, moguće je da je za njim mjerodavni sud, vjerojatno Županijski sud u Šibeniku, svojevremeno raspisao i međunarodnu tjeralicu.
Hoće li biti izručen hrvatskim organima?
Vujnovića je njemačka policija nakon uhićenja odvela u pritvor, u kojem će ostati dok se ne odluči hoće li biti izručen Hrvatskoj. Dosadašnja praksa u ovakvim situacijama kaže da se uhićenim osobama odredi ekstradicijski pritvor, dok ih se na sudskom ročištu pita slažu li se ili ne s izručenjem zemlji koja ih traži. Ta procedura u prosjeku traje mjesec do dva dana, a s obzirom na to da je Vujnović osuđen na 10 godina zatvora, ako bude izručen Hrvatskoj, vjerojatno će prvo biti smješten u zagrebački zatvor u Remetincu, prije no što bude upućen u neku od kaznionica na izdržavanje kazne. Ako je za zločin koji je počinio osuđen u odsutnosti, imat će pravo tražiti obnovu postupka, odnosno suđenje u svojoj nazočnosti. U pravilu se takvi zahtjevi odobravaju jer Europski sud za ljudska prava (ESLJP) smatra da suđenja u odsutnosti ne doprinose pravičnosti sudskog postupka.
o kako on, prema onom što je do sada poznato, ima i američko državljanstvo, to bi možda moglo zakomplicirati hrvatski zahtjev za njegovo izručenje. Amerikanci će bez sumnje provjeriti kada i kako je dobio njihovo državljanstvo, a bez njega bi mogao i ostati ako se ustanovi da im je lagao, odnosno da im nije rekao što je radio za vrijeme Domovinskog rata. Inače, Vujnović nije prvi, a vjerojatno ni posljednji osumnjičenik ili optuženik za ratne zločine koji se bijegom na drugi kraj svijeta pokušao spasiti od zatvora. U veljači 2018. SAD je Hrvatskoj izručio Slobodana Mutića, kojeg je Hrvatska tražila zbog ratnog zločina i ubojstva. Mutić je u SAD otišao 1999., a tamo je 2016. bio osuđen na dvije godine zatvora jer je lagao u imigracijskoj prijavi, odnosno jer je tvrdio da nije bio optuživan ni osuđivan te da nije bio umiješan u zločine protiv čovječnosti. No kada su američke savezne vlasti provjeravale njegove navode, otkrile su da je hrvatska policija za njim raspisala tjeralicu. Stoga je osuđen na dvije godine zatvora, a kada je kaznu odslužio, izručen je Hrvatskoj. Teretilo ga se da je 1992. s Draganom Perenčevićem sudjelovao u ubojstvu Stjepana i Paule Cindrić te da je 1993. ubio svoju bivšu djevojku Aleksandru Živković.
Prvo je okvalificirano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, a drugo kao ubojstvo iz osobito niskih pobuda. Za prvi zločin sudilo mu se na zagrebačkom Županijskom sudu, na kojem je u prosincu 2019. nepravomoćno oslobođen optužbi zbog nedostatka dokaza, dok je njegov suoptuženik Perenčević u odsutnosti nepravomoćno osuđen na 15 godina zatvora.
Osim Mutića, SAD je Hrvatskoj svojevremeno izručio još nekoliko osoba koje je Hrvatska tražila zbog ratnih zločina počinjenih tijekom Domovinskog rata, a postupci koji su nakon toga vođeni trenutačno su u različitim fazama. No da se izručenja ratnih zločinaca mogu jako zakomplicirati, najbolje svjedoči primjer Dragana Vasiljkovića, poznatog kao Kapetan Dragan.
On je nakon Domovinskog rata pobjegao u Australiju gdje je godinama mirno živio pod lažnim imenom. Kada je 2006. razotkriven, Hrvatska je tražila njegovo izručenje. Ta je procedura trajala gotovo devet godina, prije no što je on 2015. izručen Hrvatskoj. Zbog počinjenih ratnih zločina 2017. je na Županijskom sudu u Splitu osuđen na 15 godina zatvora, a većinu te kazne pokrio mu je istražni zatvor te vrijeme koje je proveo u ekstradicijskom pritvoru u Australiji. U ožujku ove godine odslužio je kaznu te je iz Hrvatske protjeran u Srbiju, gdje je dočekan kao heroj.
Izvor:Narod.hr
Autor: ig/Foto: Admir Buljević/HINA
