Vijesti Top vijest
Uhićenje Virovitičana koji su se prvi u Hrvatskoj suprotstavili JNA
Vojni sud JNA u Zagrebu osudio je Virovitičane na tri godine zatvora, ali su do izvršenja presude pušteni na slobodu.
Nakon prijetnji rukovodećih osoba bivše Jugoslavenske narodne armije da će izvršiti vojni udar, srušiti demokratski izabranu vlast u Hrvatskoj te uhititi predsjednika Tuđmana i uže vodstvo, oko 600 naoružanih hrvatskih dobrovoljaca s područja tadašnje općine Virovitica odlučilo je krenuti u akciju. Predvođeni Đurom Dečakom (tadašnjim tajnikom Općinskog odbora HDZ-a) opkolilo je i blokiralo virovitičku vojarnu namjeravajući obraniti hrvatsku vlast i stanovništvo svog kraja 21. siječnja 1991. godine.
Nakon uspjele blokade Dečak je na gradskom sajmištu, u samom centru Virovitice, izvršio smotru domoljuba iz Virovitice i okolice koji su u to vrijeme bili jedina dragovoljno organizirana i naoružana skupina hrvatskih ljudi na tlu Republike Hrvatske.
Poslije pregovora hrvatsko vodstvo je zaključilo da nije vrijeme za eskalaciju sukoba te je zapovijedilo deblokadu vojarne što su dragovoljci i učinili. Nakon toga krenula je odmazda.
Zloglasna Kontraobavještajna služba (KOS) bivše JNA, pod osobnim vodstvom svog načelnika generala Aleksandra Vailjevića, u jutarnjim satima 25. siječnja počinje s uhičenjima. Prvi je uhićen predvodnik bunta Đuro Dečak, a zatim i Antun Habijanec. Nekoliko dana kasnije zatvoren je i Vinko Belobrk. Krenulo se i s uhićenjima aktivnih vojnih osoba koje su se stavile na raspolaganje obrani Hrvatske. Uhićeni su Franjo Kovač i Vlado Šabarić, dok KOS nije uspio u naumu da se dočepa tadašnjeg ministra obrane RH Martina Špegelja te Ivana Belanija koji je bio u užem vodstvu KOS-a gdje je pokušao organizirati hrvatske domoljube unutar službe. Vojni sud JNA u Zagrebu osudio je Virovitičane na tri godine zatvora, ali su do izvršenja presude pušteni na slobodu. Početak rata u Hrvatskoj spriječio je izvršenje presude.
Ova uhićenja nisu pokolebala dragovoljce virovitičkog kraja, tako da je upravo ovaj kraj bio prvi u Hrvatskoj gdje je već u rujnu 1991. došlo do osvajanja prvih značajnijih srpskih uporišta na Bilogori, a kasnije i pravih četničkih gnijezda kao Miokovićevo (današnji Đulovac), te cijelog Papuka i Bilogore.
Podsjetimo, Virovitica je trebala biti prva točka famozne linije Velike Srbije na potezu Virovitica – Karlovac – Karlobag. Početkom rata u virovitičkom kraju živjelo je 12 % Srba i 3 % onih koji su se izjašnjavali kao Jugoslaveni.
