'Uhićenjem Boljkovca vlast koja štiti udbaše i antifašiste umiruje javnost jer s obzirom na njegove godine teško će pratiti raspravu'
Protiv Josipa Boljkovca (93), prvog ministra unutarnjih poslova u neovisnoj Hrvatskoj, zagrebačko je Županijsko državno odvjetništvo podiglo optužnicu radi ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, koji je opisan člankom 120. Osnovnog krivičnog zakona. Boljkovca se tereti da je od 7. svibnja. 1945. do sredine lipnja iste godine u Dugoj Resi protivno propisima međunarodnog ratnog prava i načelima međunarodnog prava koja proizlaze iz običaja ustanovljenim među civiliziranim narodima iz zakona čovječnosti i zahtjeva javne svjesti koje propisuje Haška konvencija o zakonima i običajima rata iz 1907. godine i protivno članku 46. Pravilnika o zakonima i običajima rata na kopnu koji je sastavni dio Konvencije, kao šef povjerenstva Odjeljenja zaštite naroda (OZN-a) za Grad i Kotar Karlovac, pod optužbama da su surađivali s ustaškim vlastima zapovijedio uhićenje i dovođenje većeg broja civila s područja Duge Rese i okolnih mjesta u zatvor u podrumu zgrade Povjerenstva OZN-e za Grad i Kotar Karlovac.
DORH također navodi da je šest poznatih i 14 za sada nepoznatih osoba tijekom više dana ispitivane, a potom po njegovoj zapovijedi, od podređene mu 3. čete 1. hrvatske brigade KNOJ-a, u više navrata odvođene, usmrćene i zakopane na predjelu Vidanka Curak. Jedan muškarac se kako stoji u DORH-ovom priopćenju suprostavio odvođenje pa je usmrćen hicima iz vatrenog oružja kod željezničke pruge u Dugoj Resi.Još početkom studenog 2011. bio je uhićen i pritvoren, a protiv njega je zagrebački Županijski sud pokrenuo istragu. Zbog godina i zdravstvenog stanja Boljkovac je većinu vremena proveo u zatvorskoj bolnici. Mjesec dana kasnije Ustavni sud ukinuo je odluke zagrebačkog Županijskog suda, ustvrdivši da se postupak protiv njega trebao voditi po novome, a ne starome Zakonu o kaznenom postupku, to jest da je istragu trebalo voditi Državno odvjetništvo, a ne istražni sudac. DORH je istragu i pokrenuo, ali nije tražio njegovo pritvaranje.
Na konačno podizanje optužnice osvrnuo se ugledni odvjetnik Zvonimir Hodak. U vrijeme kada je Boljkovac bio pritvoren i ukinut, javnost je mogla vidjeti da je on prošao lišo. No, Hodaku se čini da niti sada situacija neće biti ništa drugačija. Pokretanje istrage je prema Hodakovim riječima samo spuštanje loptice. "Vlast koja štiti udbaše i antifašiste umiruje javnost" govori odvjetnik. Boljkovac je jedva živ i nije u stanju pratiti sud misli naš sugovornik, a ako nije psihofizički spreman pratiti raspravu, što treba ustvrditi sudski vještak rasprava će se i obustaviti. Obzirom na Boljkovčeve godine i zdravstveno stanje teško da će doista moći pratiti raspravu. Hodak misli da se ništa nije promjenilo niti nakon njegovog izlaska iz Pritvora jer se išlo na ruku udbašima. Osvrnuo se Hodak i na izjave odvjetnika Ante Nobila koji je svojedobno izjavljivao da će dokazati kako je Boljkovac nevin. "Perković i Boljovac su nevini, a stotine ljudi izgubilo je glavu" zaključuje ugledni odvjetnik.
Inače, Hodak s pravom govori da je Boljkovac u lošem stanju jer s njim se susreo nedavno na ročištu. Naime, na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu bivši ustavni sudac Vice Vukojević podnio je tužbu protiv bivšeg ministra MUP-a radi klevete. Vukojević je tužbu podnio nakon što je Boljkovac svojevremeno izjavio da je rat na području bivše Jugoslavije započet tako da su 'Vukojević, Branimir Glavaš i Gojko Šušak u travnju 1991. godine ispalili rakete Amrus na Srbe u Borovo Selo te time isprovocirali sukob koji je mjesec dana kasnije doveo do pogibije 12 hrvatskih policajaca'. Navedene tvrdnje Boljkovac je iznio u razgovoru za frankfurtske vijesti, a prenio ih je srpski Press.Vice Vukojević je uskoro tužio Boljkovca zbog klevete, ali je tužba bila odbačena zbog čega se žalio te je postupak ponovo pokrenut. Na ročištu se Vukojević pojavio u društvu odvjetnika Hodaka, dok je tuženi Boljkovac došao u pratnji sina i odvjetnika Nobila, a svjedoci na sudu bili su bivši predsjednik Mesič i Jadranka Reihl Kir, supruga ubijenog načelnika PU osječko-baranjske. Od 'znatiželjnika' na raspravi su bili prisutni Zoran Pusić iz HHO-a.
Svjedočenje bivšeg predsjednika Mesića dakako nije prvi susret s Boljkovcem. Ne tako davno bivši predsjednik Stjepan Mesić posjećivao je Boljkovca u njegovoj obiteljskoj kuću nedaleko od Duge Rese. Razlog posjeta bilo je izražavanje podrške pred uhićenje zbog sumnji na počinjenje ratnog zločina. "Došao sam kako bih pružio potporu čovjeku kojeg smatram prijateljem i najzaslužnijim za mirnu tranziciju bivše milicije u hrvatsku policiju" izjavio je prilikom posjete Mesić dodajući kako se nada da do Boljkovčevog uhićenja neće doći te da institucije neće dozvoliti da se politički obračun dovede do sudske farse.
Njihova imena u istom kontekstu spominju se i na YouTubu gdje je objavljen video uradak u kojem se objašnjava zašto su tri čovjeka Martin Špegelj, Josip Boljkovac i Stipe Mesić, koji su početkom 1990-ih bili bliski suradnici pokojnog predsjednika Tuđmana, vremenom pretvorili u njegove najljuće neprijatelje. U videu se govori o tome zašto je Špegelj zagovarao opći napad na JNA u ranoj fazi agresije, objašnjava se kako to da Špegelj i Boljkovac nisu uhićeni nakon famoznog filma KOS-a o naoružavanja hrvatskih snaga, te kako je Mesić godinama kasnije tvrdio da je film zapravo autentičan. Također, tvrdi se kako je Mesić bio KOS-ov informator i 'insajder' u redovima HDZ-a početkom 1990-ih te kako je i prije neuspjelog puča 1994. godine želio srušiti Tuđmana.
Ime Jože Boljkovca spominje se i u Knjizi depeša UDBA-e Slunj. "Između 30.9. i 1.10.1947. likvidirali smo ustašu Josu Sertića i Branka Šarca na Uni kod Bihaća. Šef UDBA-e za grad Bihać nije se složio, ali Joža Boljkovac, šef UDBA-e za Karlovac i za kotor Slunj, doneli su predlog da se ide u akciju u kojoj smo uspjeli ubiti Josu Sertića i Branka Šarca" navodi se u spomenutoj knjizi. Joža Boljkovac jedan je od likova u Knjizi depeša UDBA-e Slunj. "Između 30.9. i 1.10.1947. likvidirali smo ustašu Josu Sertića i Branka Šarca na Uni kod Bihaća. Šef UDBA-e za grad Bihać nije se složio, ali Joža Boljkovac, šef UDBA-e za Karlovac i za kotor Slunj, doneli su predlog da se ide u akciju u kojoj smo uspjeli ubiti Josu Sertića i Branka Šarca" navodi se u spomenutoj knjizi. U akciju su išli šef UDBA-e za Karlovac, Joža Boljkovac, njegov pomoćnik Jozić, šef UDBA-e za kotor Slunj, Paulić Ćiba, njegov pomoćnik Slavko Hrnjak, te Joso Golub, šef UDBA-e za grad Bihać, navodi se dalje u tekstu. U potpisu depeše je Mile Paulić zvani Ćiba. U istoj knjizi, UDBA-i za kotar Ogulin Ćiba piše: "Najavljujemo vam mjesečno takmičenje zajedno sa narodnom milicijom u pogledu likvidiranja bande na terenu od 18.6. do 18.7.1947.'. Objavljena je tijekom 1947. i 1948. godine, a vodio je Petar Zinaić zvani Papa i Pepo, šef Rejonskog obavještajnog centra OZNA-e i UDBA-e za područja Slunja i Plaškog. Boljkovac osobno je u potpisu zahtjeva za likvidacijom Ivice Petraka, osnivača Hrvatske seljačke stranke u Dugoj Resi i pripadnika vojske NDH. Izvješće koje je potpisao kao šef punomoćstva OZNA-e za Okrug Karlovac, Boljkovac završava riječima: 'Mi predlažemo da se Petraka na svaki način likvidira pošto isti je poznat kao stari bandit, proučite dobro njegove molbe i optužbe koje je slao za partizane i njihove suradnike kojih nismo svih niti naveli u obrazloženju'. Nedugo nakon dopisa Petrak je strijeljan, njegova obitelj prognana.
Petrakova kćer Mira više je puta u javnim nastupima prozivala Boljkovca da je potpisao zahtjev za likvidacijom njezina oca, o čemu je svjedočila i na zagrebačkom Županijskom sudu u istrazi protiv njega.Sve u svemu kako sada stvari stoje zločinac je otkriven, ali od postupka neće biti ništa unatoč žustroj želji odvjetnika Nobila da dokaže kako je Boljkovac nevin, jer nevinog Boljkovca kazna za njegova dijela mogla bi stići prekasno.
Izvornu vijest možete pogledati OVDJE
