Ukupno 1.903. slučajeva nestalih te poginulih za koje se ne zna gdje su im ostatci

Hrvatska 28 godina od početka agresije još uvijek traga za 1.491 osobom nestalom za Domovinskoga rata te za 412 poginulih za koje se ne zna gdje su im posmrtni ostatci, a ukupno to čini 1.903 neriješena slučaja, rekao je u četvrtak ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, predstavljajući u Saboru prijedlog Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu. Tim se zakonom reguliraju nematerijalna prava nestalih i članova obitelji nestalih osoba, propisuje se da nestale i smrtno stradale osobe za koje se ne zna mjesto ukopa te članovi njihovih obitelji imaju jednaka prava bez razlike jesu li bili pripadnici oružanih snaga ili civili, neovisno o rasi, spolu, jeziku, vjeroispovijesti, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovinskom stanju ili bilo kojem drugom statusu. Ministar Medved naglasio je kako je potraga za nestalima i posmrtnim ostacima poginulih obveza hrvatske države, što stoji i u zakonu kojim se 30. kolovoza proglašava spomendanom – Danom sjećanja na nestale osobe. Hrvatska, napomenuo je, sada nema zakon koji regulira nematerijalna prava nestalih i njihovih obitelji, pa u Vladi kao predlagatelju zakona tvrde da će jedinstveni zakon na jednom višem stupnju zaštititi temeljna prava nestalih i njihovih obitelji te pridonijeti očuvanju njihova dostojanstva. Medved: Pitanje nestalih i odvedenih nesumnjivo najaktualnije humanitarno pitanje u RH “Pitanje nestalih i nasilno odvedenih osoba u Domovinskom ratu nesumnjivo je najaktualnije humanitarno pitanje u RH”, istaknuo je Medved. Ministarstvo hrvatskih branitelja vodi, organizira i održava evidenciju osoba nestalih u Domovinskog ratu. U evidenciji se nalazi 436 osoba sa statusom hrvatskog branitelja, od koji je 391 nestali te 45 smrtno stradalih hrvatskih branitelja za koje nije poznato mjesto ukopa. Preostalih 1467 osoba nema status hrvatskog branitelja, izvijestio je. Temeljni cilj svih aktivnosti Ministarstva i drugih tijela uključenih u traženje nestalih osoba jest rješavanje svih slučajeva osoba nestalih u Domovinskom ratu, da obitelji saznaju sudbinu nestalih kroz uređeni postupak traženja. Naglasio je kako ovaj zakonski prijedlog ne propisuje materijalna prava na osnovu nestanka člana obitelji  nego se ona regulirana Zakonom o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji te Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata. Ministar je pojasnio kako zakonski prijedlog uređuje temeljna nematerijalna prava nestalih osoba i članova njihovih obitelji, sve segmente postupka traženja nestalih i smrtno stradalih osoba, vođenje evidencije nestalih osoba te svih ekshumiranih i identificiranih osoba, tijela nadležna za provedbu zakona i njihov djelokrug, suradnju s drugim državama i međunarodnim organizacijama i udrugama te prekršajne odredbe. “Zakonskim prijedlogom želimo osigurati djelotvoran okvir rada kako bi pridonijeli učinkovitosti procesa traženja. Do sada su nadležnosti i aktivnosti u procesu traženja nestalih bile propisane uredbom Vlade o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva hrvatskih branitelja i odlukom o osnivanju povjerenstva Vlade za zatočene i nestale osobe. Uz to se primjenjuju i opći propisi, Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku, Zakon o proglašenju nestalih osoba umrlim i dokazivanju smrti, Zakon o sustavu državne uprave i drugo”, istaknuo je. Most i Hrast za blokadu Srbije u pregovorima s EU dok ne pruži informacije o nestalima Mostov zastupnik Miro Bulj zatražio je da hrvatske vlasti blokiraju Srbiju u pristupnim pregovorima o članstvu u EU dok ne pruži sve dostupne informacije o nestalima i masovnim grobnicama jer je to, ustvrdio je, jedini način rješavanja tog pitanja, uključivo i plaćanje ratne odštete. Državnim vlastima zamjerio je da su ponizile hrvatske žrtve jer se i danas, nakon 28 godina ne zna njihova sudbina. “Dosta je bilo crvenog tepiha za Vučića”, poručio je Bulj. Blokadu Srbije u pregovorima zatražio je i zastupnik Hrasta Hrvoje Zekanović, a ministar Medved odgovorio je kako Ministarstvo vanjskih i europskih poslova prati ispunjavanje preuzetih obaveza Srbije, koja ima propisane kriterije koje mora ispuniti kako bi ih zatvorila, a radi se o poglavljima  23. i 24. To je jedno od tih pitanja, upravo puna suradnja i doprinos u pronalasku nestalih osoba, poručio je Medved. vBranimir Bunjac (Živi zid) upitao je nalaze li se među 1.903 neriješenih slučajeva i pripadnici srpske agresorske vojske, na što je ministar odgovorio kako Hrvatska traži razrješenje sudbine svih svojih državljana. Davor Stier (HDZ) rekao je kako Beograd nije dao informacije gdje se nalaze masovne grobnice niti ih želi dati, jer bi se time potvrdila velikosrpska agresija, dok je Ines Strenja Linić (Most) rekla kako je trebalo imati hrabrosti da se u zakonu napiše da se radilo o velikosrpskoj agresiji. (Hina)