Vijesti Top vijest

Umro Slaven Letica

Umro Slaven Letica

Istaknuti hrvatski sociolog, sveučilišni profesor, publicist i političar Slaven Letica umro je u nedjelju u Zagrebu u 74. godini nakon duge i teške bolesti.
Slaven Letica,  sveučilišni profesor, ekonomist, političar, publicist , rođen je 28. lipnja 1947. godine u zaselku Latište kod Podgore. Nakon završena osnovnog školovanja u srednju školu  odlazi u Makarsku. Bio je krenuo u gimnaziju, koja je ukinuta, pa je položio prvi razred ekonomske škole i završio ju u roku. Počeo je studirati na Višoj ekonomskoj školi u Splitu, a nastavio  u Zagrebu. 
Uzdržavajući se studentskim kreditom i povremenim poslovima 1971. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu. Godinu i pol studirao je filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu.  1 / 4 1971. godine se zaposlio i to u Republičkom zavodu za zapošljavanje, gdje je pokrenuo istraživanje o tržištu rada i časopis Zapošljavanje i udružrni rad. Postao  je i analitičke službe. Izrada  samoupravnih akata za razne  ustanove dovela ga je do Medicinskoga fakulteta gdje je od 1979. zaposlen, a 1980. godine postevljen jw za asistenta na predmetu Medicinska sociologija. Usto,  počeo je raditi kao  konzultant za UN-ovu Svjetsku zdravstvenu organizaciju. Iznimno dobro plaćeni poslovi na projektiranju zdravstvenih službi, njihovu vodstvu i upravljanju, odvela su ga u zamalo sve europske zemlje te u Kinu, Indiju, Pakistan, Tajland, Filipine, Burmu, Egipat i Sudan. Za Svjetsku organizaciju prestao je raditi jer mu je Fakultet zapriječio odlazak na provedbu tri projeklta u Indiji i na Dalekom istoku.
Magistrirao je na Ekonomskom fakultetu na temu Teorija ekonomskog razvoja i makro-ekonomska politika. Doktorirao je potom u istoj ustanovi na temu Faktori rasta i mogućnosti racionalizacije zdravstvene potrošnje u Hrvatskoj.  Specijalističko obrazovanje iz zdravtvene ekonomike i medicinske sociologije stekao je na sveučilištima u Edinburgu i Leedsu, a nastavnu i znanstvenu karijeru i dalje gradio na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Javnosti je najviše poznat kao prvi osobni savjetnik prvog predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana, od svibnja 1990. do ožujka 1991. Kaže da je tu funkciju preuzeo na temelju džentlmenskog sporazuma, dok se savjetnička mjesta ne popune profesionalcima. Izravno je sudjelovao u procesu stvaranja hrvatske države: u pisanju načela za Ustav i u osmišljavanju ključnih hrvatskih državnih institucija. S dr. Franjom Tuđmanom je, kako tvrdi, vrlo uspješno surađivao od kraja 1989. godine do ožujka 1991. godine. Razišli su se zbog različitog gledanja na budućnost Bosne i Hercegovine 7. ožujka 1991. godine, kad mu je Predsjednik, kaže Letica, pokazao zemljopisne i političke karte pripravljene za razgovore u Karađorđevu. Četiri godine, od 1994. do 1998., bio je predsjednik Europskog pokreta u Hrvatskoj i isto toliko predsjednik Hrvatskog teniskog saveza. U javnosti je poprilično poznat i Letičin kolumnistički rad u Danasu i Globusu.
Bio je i voditelj TV emisije "Kako misliti Hrvatsku". U Hrvatski sabor izabran je u njegovu 5. sazivu, u prosincu 2003. godine, kao neovisni kandidat i nositelj izborne liste Hrvatske stranke prava i Zagorske demokratske stranke u I. izbornoj jedinci. Do 23. veljače 2005. bio je član Kluba zastupnika Hrvatske stranke prava. U veljači 2005, prekinuo sve veze sa Zagorskom demokratskom strankom, a 13 dana kasnije i sa Hrvatskom strankom prava. Njegov zastupnički mandat trajao je do 11. siječnja 2008. Bio je član Odbora za ustav, Poslovnik i politički sustav, Odbora za međuparlamentarnu suradnju i Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe. Kao neovisni kandidat Slaven Letica kandidirao se na predsjedničkim izborima 2000. i 2005. godine. Na prvim je izborio 4.14 posto ili  112 tisuća glasova, a na drugima  2,59 posto ili  manje od 58 tisuća glasova. Autor je i koautor 16 znanstvenih i popularno znanstvenih knjiga i udžbenika izdanih u Hrvatskoj i SAD-u te više od sto znanstvenih i stručnih članaka. Vrijedno je, kaže Letica, izdvojiti: Zdravstvo u Hrvatskoj: razvoj, stanje i perspektive (1981), Kriza i zdravstvo (1984), Zdravstvena politika u doba krize (1984), Intelektualac i kriza (1984), Četvrta Jugoslavija (1989), Obećana zemlja (1992), Divlje misli (1993), The Road from Paradise (SAD, 1993, koautor), Habits of the Balkan Heart (SAD, 1993, koautor), Postmoderna i genocid u Bosni i Hercegovini (1997, koautor), Političko pleme (1999), Strašni sud (2002), Medicinska sociologija (2003, koautor).
Bio je oženjen Gordanom Cerjan-Letica, sociologinjom,  izvanrednom profesoricom na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Imaju dva sina. Bartol je rođen 1976. godine, diplomirao je međunarodne odnose i političke znanosti na Sveučilištu Yale u Americi. Frane je rođen 1982. Godine,  završio je Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i uspješni je odvjetnik.

Izvor:Večernji list

Autor: VL/Foto: Željko Lukunić/Pixsell

#Slaven Letica #preminuo

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Top vijest

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Top vijest

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Top vijest

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Top vijest

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Top vijest

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Top vijest

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Top vijest

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Top vijest

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Top vijest

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Top vijest

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Top vijest

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.