Vijesti Najčitanije
Ustavni sud već odavno odlučio o nevažećim listićima - ne računaju se
Narodne novine su u studenom 1995. objavile da se prekriženi listići izričito ne računaju prilikom brojanja glasova, pa je prigovor Sandre Petrović-Jakovina sasvim besmislen
Ustavni sud je odavno, 1995. godine, odlučio o pitanju "nevažećih listića" koje je danas na skandalozan način postavila bivša SDP-ova eurozastupnica Sandra Petrović-Jakovina, koja se za ovu priliku predstavila kao članica Josipovićevog stožera. Ustvrdila je da stožer razmišlja o Ustavnoj tužbi.
Narodne novine su u studenom 1995. objavile ovakvo rješenje ustavnog suda:
"Prema stajalištu žaliteljice po utvrđivanju dobivenog broja glasova birača, valja uključiti i nevažeće listiće. Razlog tome da leži u sadržaju odredbe stavka 4. èlanka 23. Zakona, prema kojem je izabran kandidat koji je dobio najveći broj glasova birača koji su glasovali te u sadržaju odredbe stavka 1. članka 24. Zakona, prema kojem svi birači; koji pristupe glasovanju, biraju na temelju državnih lista sve zastupnike.
Dakle, žaliteljica je stajališta da broj glasova birača treba biti utvrðđen ne samo na temlju važećih listića; već i na temelju nevažećih listića, budući su to listići birača koji su glasovali odnosno koji su pristupili glasovanju.
Ocjena je Suda da takvo stajalište nije u skladu sa zakonskim odredbama.
Iz članka 23. stavka 4. Zakona proizlazi da je za zastupnika, bez obzira bira li se jedan ili više kandidata, izabran onaj kandidat koji je dobio najveæi broj glasova birača koji su glasovali. Kandidat more dobiti najveći broj glasova samo kad se radi o važećim glasačkim listićima, tj. o takvima na kojima je birač jasno izrazio svoju volju u korist odredenog kandidata ili stranke. Nitko ne može dobiti tzv. nevažeće glasove, jer se iz glasačkih listića koji su nevažeći ne može utvrditi za kojeg kandidata ili listu je birač glasovao.
Isti je smisao i odredbe članka 24. stavak 3. Zakona, kojom se propisuje način određivanja koliko je koja lista dobila zastupničkih mandata. I odredba ovog članka govori o broju glasova koje je dobila svaka državna lista (biračka masa liste). Slijedi da se i u smislu ove odredbe članka, pri utvrđivanju rezultata glasovanja uzimaju u obzir samo važeći glasački listići, jer samo glasove s takvih listića može dobiti neka stranka ili kandidat.
Isti način izražavanja Zakon zadržava i u stavku 4. članka 24., koji određuje visinu tzv. prohibitivnog praga za stranke. Iz sadržaja te odredbe Zakona proizlazi da se prilikom određivanja postotaka tzv. prohibitivnog praga uzima u omjer broj dobijenih glasova pojedine stranke prema ukupnom broju glasova koje su dobile sve stranke zajedno, dakle, prema ukupnom broju važećih glasačkih listića. Zakonodavac bi, za slučaj da je želio odstupiti od takvog pravila - da se u obzir uzimaju važeći a ne i nevažeći glasački listići - zasigurno posebnom odredbom to i propisao.
Iz navedenih zakonskih odredbi proizlazi zakljuak da se rezultati glasovanja utvrđuju na temelju samo važećih glasačkih listića; dakle onih koji sadrže valjani glas birača. Taj se zaključak odnosi i na utvrđivanje ukupnog broja glasova koje je dobio pojedini kandidat ili stranka, kao i na utvrđivanje tzv. prohibitivnog praga."
Izvorni članak možete pogledati OVDJE
