Vijesti Najčitanije
Uz misno slavlje na Udbini se obilježava Dana hrvatskim mučenika
Misu u 11 sati predvodit će biskup sisački Vlado Košić, u koncelebraciji s deset biskupa i mnogobrojnim svećenstvom.
Dan hrvatskih mučenika obilježava danas euharistijskim slavljem u Crkvi hrvatskih mučenika u Udbini vjerničko mnoštvo iz svih dijelova Hrvatske, a misu u 11 sati predvodit će biskup sisački Vlado Košić, u koncelebraciji s deset biskupa i mnogobrojnim svećenstvom.
U Crkvi hrvatskih mučenika i u atriju ispred dnevne kapele Kraljice mučenika traju ispovjedi, a u 9 sati je nekoliko stotina hodočasnika krenulo Križnim putom iz doline Krbavskog polja od crkve sv. Marka Groba, i penje se do nacionalnog svetišta Crkve hrvatskih mučenika (820 m.n.m.), kako bi se pridružili misi. Mjesto odakle su krenuli na Križni put jesu temelji prve crkve sv. Marka Groba iz XV. stoljeća. Na istim temeljima početkom XVIII. stoljeća pop Marko Mesić, predvoditelj ustanka protiv Turaka, gradi novu, manju crkvicu sv. Marka Groba. Raseljeni Udbinjani, koji su bili protjerani tijekom Drugog svjetskog rata, 2000. godine grade treću, današnju crkvu sv. Marka Groba, a ličko-senjski biskup Mile Bogović zalaže se da se upravo na tom prostoru podno Crkve hrvatskih mučenika formira “svehrvatski grob”.
Budu li državne vlasti prihvatile tu zamisao posmrtni ostatci svih neidentificiranih žrtava Drugog svjetskog rata i poraća, koji se tek u današnje vrijeme ekshumiraju iz mnogobrojnih masovnih grobnica diljem Hrvatske, bit će tu pokopani.
Biskup Bogović ističe da će među tim žrtava, uz Hrvate katolike, biti i mučenici drugih nacija i vjera, ali da je dobro da sve žrtve zločina komunističkih, ustaških, svih totalitarnih režima, nađu svoje posljednje počivalište podno Crkve hrvatskih mučenika. Krbavsko je polje, smatra biskup Bogovi, podesno za to i zbog 521 godine stare tragedije, bitke na Krbavskom polju 1493. gdje su Hrvati ostali bez svoga plemenitaškog vodstva, ostali obezglavljeni.
Naime, u bitki 9. rujna 1493. godine na Krbavskom polju bosanski sandžak-beg Hadum Jakub-paša teško je porazio hrvatsku feudalnu vojsku pod zapovjedništvom bana Emerika Derenčina, i povjesničari tu bitku smatraju početkom rata Hrvatskog Kraljevstva i Osmanskog Carstva.
Krbavska bitka na mnoge je načine prekretnica, kraj jednoga i početak novog doba. Ona je bila posljednji pokušaj bosanskog ili hrvatskog plemstva da se samostalno, bez pomoći ugarskog ili nekog drugog stranog vladara odupru Turcima. Nedvojbeno jest da hrvatsko plemstvo poslije Krbavske bitke, slabo i osiromašeno, više nije bilo sposobno pružiti jači otpor, a Turcima je stvoren prostor za daljnja napredovanja preko Like ka Europi. Krbavskom bitkom je izgubljen veliki dio hrvatskog ljudstva, procjena je da je poginulo oko 10 tisuća vojnika, što je bio tek početak demografskog osiromašenja ovog dijela Hrvatske. Porazom u Krbavskoj bitci je započeto raseljavanje i naseljavanje stanovništva s ovog prostora ili na ovaj prostor. Bježeći pred Turcima, Hrvati znatnije napučuju i obalne gradove i zapadna hrvatska područja, ali dolazi i do promjene strukture stanovništva na prostorima Like, koju naseljavaju stanovnici iz unutrašnjosti turskog carstva.
Krbavska je bitka označila propadanje cjelovitosti hrvatskih zemalja, jer nakon Krbavske bitke Hrvatska nije više zemljopisno skladna, kao što je zapravo bila u 14. i 15. stoljeću Krbavsko polje je mjesto gdje su Hrvati 1493. godine podnijeli ogromnu žrtvu, jer je u turskim osvajanjima u samo jednom danu poginulo oko deset tisuća Hrvata, a na Krbavskom su polju bile zadnje sekvence hrvatske bitke. Zato želimo Križnim putem povezati tu žrtvu - Isusovo Uskrsnuće i Kalvariju, koja je i višestoljetna Kalvarija Hrvata s konačnim formiranjem slobodne i samostalne Republike Hrvatske, zahvaljujući mnogobrojnim mučenicima kroz povijest, rekao je biskup Bogović.
Nakon mise slijedi blagoslov nabožnih predmeta te koncert duhovnih i domoljubnih pjesama Zbora srednje škole iz Petrinje.
Izvorni članak možete pogledati OVDJE
