Vijesti Najčitanije

(UŽIVO) NOVINARI ŽESTOKO REŠETAJU RAVNATELJICU USKOK-a! Atmosfera gori: Zbunili je s pitanjima, pa priznala propust! ‘Nismo htjeli zataškati!’

(UŽIVO) NOVINARI ŽESTOKO REŠETAJU RAVNATELJICU USKOK-a! Atmosfera gori: Zbunili je s pitanjima, pa priznala propust! ‘Nismo htjeli zataškati!’

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) održalo je konferenciju za medije u 14 sati nakon što je jučer u akciji USKOK-a uhićena bivša tužiteljica Mirela Alerić Puklin (48), bivša članica Uprave Agrokora Piruška Canjuga (56) i bivši direktor Hrvatske lutrije Željko Fadljević (46).

Na konferenciji za novinare govorila Glavna državna odvjetnica Republike Hrvatske Zlata Hrvoj-Šipek i ravnateljica Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) Vanja Marušić.

Osim toga, DORH i USKOK na udaru su javnosti nakon što se saznalo da Gabrijela Žalac ne bi bila uhićena da je nije bilo naloga Ureda europskog tužitelja. USKOK je, naime, istraživao navode o aferi Softver, ali su ih odbacili jer, kako su tvrdili, nisu pronašli dovoljno dokaza. Sada je povrh svega uhićena i bivša tužiteljica koja je navodno kompromitirala istragu u slučaju Agrokor. 

Čeka se i odluka u pritvaranju osumnjičenika.

Pressicu Hrvoj-Šipek i Marušić pratite na portalu Dnevno.

Reforme

“U tih par mjeseci otkako sam tu dogodilo se puno toga. Održali smo dva stručna skupa jedan za kaznene odjele, drugi za upravne odjele. U međuvremenu je Vrhovni sud potvrdio presude u aferama Sanaderu. Također, donesena je odluka u predmetu o kupnji sustava S-300. Nadam se da će biti donijeta i politička odluka o osnivanju “Visokog državnog odvjetništva”. To bi olakšalo rad svima. Željela bih da se i državno odvjetništvo podijeli na dva dijela. Donijela sam odluku da se ide u neposredan nadzor rada građanskih odjela. Nadzor nad radom i pregled rada će za kaznene odjele biti u sljedećoj godini. Radit će se i na izmjenama Zakona o radu USKOK-a. Dugo godina nije mijenjan, a puno toga se promijenilo. Tako će USKOK raditi učinkovitije”, rekla je Hrvoj Šipek.

“Neki smatraju da se prljavi veš mora prati iza zatvorenih vrata. Ja mislim da o tome moramo govoriti javno, o problemima koje imamo u svojoj kući. Kategorički odbijam i poričem svaku insinuaciju da je državno odvjetništvo pod utjecajem izvršne vlasti”, rekla je.

Slučaj Agrokor

“Bivša zamjenica državne odvjetnice je jedna od troje zamjenika koji su radili na predmetu “Veliki Agrokor”. Tijekom provođenja izvida koje je radio USKOK, nakon toga je bilo jasno da postoji osnovana sumnja za pokretanje postupka. Bilo je jasno kako moramo povući optužnicu. To ne znači da je DORH odustao od optužnice predmeta Agrokor. Niti slučajno! Ponovno ćemo je podići kada se predmet očisti od eventualno kontaminiranih dokaza na kojima je radila ova zamjenica. Što bi se dogodilo da ovo nismo napravili i da su postupci tekli paralelno. Bilo bi osnove za ponavljanje postupka i pao bi u vodu kompletan predmet i to bi bila blamaža. Ovo nije blamaža”, rekla je Hrvoj Šipek i poručila da to dolazi od strane koja brani okrivljenu u oba predmeta”, rekla je. 

Ravnateljica USKOK-a o Borgu

“Predmet Borg je vezan uz Agrokor. Ono što ja mogu reći je da sam ja zatekla predmet. Govori se o odbacivanju. Činjenica je da su stizale prijave Ivice Todorića, dakle nove prijave. Te nove prijave bile su puno opsežnije od prve prijave. Nakon toga su došle nove prijave od drugih podnositelja. Dakle, pristupilo se provođenju izvida. Sagledavanju i prve prijave. Provedena je istraga, ali rezultat je isti. Morali smo odbaciti prijedlog kao neosnovan”, rekla je.

Pitali su Zlatu Hrvoj Šipek zašto ranije nije povučena optužnica

“Pitanje vještačenja nema veze s povlačenjem optužnice. Kada pitate zbog čega nije optužnica povučena prije godinu dana. Naprosto jer nismo imali nikakvih naznaka da je ta zamjenica imala veze sa ovime što se događa i da je dostavljala podatke optuženima u predmetu Agrokor”, rekla je Hrvoj Šipek.

Emotivna reakcija Hrvoj Šipek

“Je li vam neugodno zbog takvog odjeka u javnosti”, pitali su novinari.

“Meni je neugodno zbog neugodnog konteksta u koje se stavlja DORH. Meni osobno nije neugodno. Radim dobro svoj posao! Kada me netko obezvređuje i omalovažava, da teško mi je. Kada nešto sijete, treba proći vremena da se vide plodovi”, rekla je Hrvoj Šipek.

Isto je rekla i ravnateljica USKOK-a. “To ide u rok službe. Ali, poričem da postupam po nečijim pritiscima ili nalozima”.

Na pitanje kako komentira izjave predsjednika Milanovića, Hrvoj Šipek je rekla kako nikada, pa ni sada neće komentirati izjave političara.

Kolika je potrošeno na istragu?

“Koliko je novaca potrošena i resursa na Agrokor, a sada je fijasko”, rekla je novinarka.

“Takvo vještačenje je ogromno. To nije pljačka bankomata. Koliko je takvih predmeta uopće bilo u Europi? I mi se učimo. Riječ je o izuzetno složenom vještačenju. Bio bi fijasko da padne optužnica i oslobađajuća presuda. Do toga ima vremena”, rekla je Hrvoj Šipek, a prethodno tomu je ravnateljica USKOK-a kazala kako je treba ponovno uči u spise u slučaju Veliki Agrokor.

“Jedna trećina svjedoka je isptana. Mi organiziramo tim. Angažirat ćemo tim i zamjenike koji su ranije radili na tom predmetu. Jedna od njih je delegirana i Sani Ljubičić iz EU tužiteljstva koja provodi nadzor nad ovim predmetom. Mislim da ćemo to uspjeti u sljedeća dva tri mjeseca riješiti i podignuti novu otpužnicu”, zaključila je Hrvoj Šipek.

Gabi Žalac

“Ponovila bih sada i objasnila nekave detalje i otvorena pitanja. Točno je da je ovaj predmet bio, tj. da je USKOK otvorio ovaj predmet i to ne kaznene prijave već medijskih objava vezanih uz sumnje u nezakonito postupanje bivše ministrice. Također je točno da je ovaj ured, odnosno USKOK provodio opsežne izvide tijekom kojih je pribavljena dokumentacija. Mogu reći da je sama dokumentacija ministarstva imala oko 3 tisuće stranica. Uključen je i PNUSKOK i ostali za analize novčanih tijekova. Ono također, što je rečeno, da nije donesena meritorna odluka u ovom predmetu jer sukladno izvidima nismo mogli utvrditi dostatan stupanj osnovane sumnje za istragu. Međutim, pita se sad javnost jeli predmet živ ili mrtav. Ne možemo govoriti ZKP-ovski. Mrtvi su oni koji su okončani pravosudnom presudom. Svi ostali, pa tako i ovaj predmet, u njemu su se mogli poduzimati novi koraci. Ali, temeljem opsežnih izjava i dokumentacija i rezultata financijskih izvida nije bilo dovoljno osnovane sumnje. Rezultati su dostavljeni OLAF-u koji je u lipnju zatražio podatak povodom prijave obavijest dali postoji predmet i jesu li provedeni izvidi. Svi rezultati su, apsolutno svi, dostavljeni Uredu glavnog EU tužitelja. Također, govori se u javnosti koliko je trebalo javnosti da donese odluku. Ja ne mogu govoriti o detaljima, ali činjenica je da su rezultati dostavljenu Europskom javnom tužitelju. Oni su radili na tom predmetu i donijeli odluku. Ono što sam govorila u prethodnoj izjavi, a i sada. Nikakvih pritsaka i zataškavanja u ovom predmetu nije bilo. Da je tomu tako. Vi imate i rezultate istrage o Rimac. USKOK je otvorio dvije istrage. Dali bi se protiv nje podnijele istrage za koruptivna djela da je bilo pritisaka. U konačnici ono što se često razmatra kao blamaža kao fijasko USKOK-a apsolutno poričem. Nije bilo moguće donijeti meritornu odluku. Prijava OLAF-a nama nije dostavljena. Svaka informacija u takvom predmetu se provjerava i to je činjeno i u takvim drugim predmetima. Nekada se unatoč više mjesečnim izvidima dogodi da vam fale elementi za osnovanu sumnju”, rekla je ravnateljica USKOK-a

“Ne spominje se sve ono što je USKOK u zadnjih par godina napravio, koje su to istrage… i protiv visoko rangiranih dužnosnika, pa i pravosudnih. To se sada ne spominje. Ja apsolutno tvrdim da naš rad je samo temeljen na dokazima i rezultatima postupka koji se odrađuju profesionalno”, dodala je šefica USKOK-a.

Komentirala je to i Hrvoj Šipek

“Zbog velikih nepravilnosti u trošenju novca EU je i osnovan ured europskog tužitelja, Hrvatska je jedna zemlja koja je sudjelovala u osnivanju toga”, rekla je Hrvoj-Šipek.

“Jučer sam razgovarala s ravnateljicom ureda europskog tužitelja, istaknuta je dobra suradnja s DORH-om. Dogovorile smo se da ćemo imati jedan video-call da vidimo o nesporazumima i koji je njihov značaj, mi mislimo da to nije ništa značajno”, rekla je šefica DORH-a.

Nije znala za Žalac?

“Ja sam informacijski nadređena svima, ali ovo nije DORH iz prošlog stoljeća. Zamjenici su samostalni i neovisni u donošenju odluka, ako želi, glavni državni odvjetnik treba dati uputu za rad. Znala sam za neke predmete u kojima je otvorena istraga, ali o ovom slučaju nisam znala ništa. To nije imalo nikakvog utjecaja. Ali, ako mislite da državni odvjetnik zna za sve predmete. Znate li koliko je predmeta kod nas pogotovo u građanskim postupcima. Jako ih je puno i onda državni odvjetnici prepoznaju koji su predmeti od državnog interesa i interesa DORH-a i o tome trebaju obavijestiti”, rekla je Hrvoj Šipek.

“Zašto niste obavijestili OLAF, a u 15 predmete jeste”, pitala je novinarka i pomalo uzdrmala glavnu državnu odvjetnicu koja je odgovorila kako o predmetima nju obavještavaju iz drugih državnih odvjetništva.

“Niste znali za predmet Žalac”, zaključila je novinarka.

“Nisam mogla znati radi li se o predmetu koji spada pod ingerenciju EU tužitelja”, rekla je Hrvoj Šipek. “Nisam jer nisam znala da se provode izvidi u tom dijelu. Znala sam za Rimac”, rekla je Hrvoj Šipek.

“Znači da vas ravnateljica nije obavijestila o aferi Žalac”, rekla je novinarka, a Hrvoj Šipek ostala bez riječi.

“Točno je je da ispitano više osoba. Izjave svih osoba se moraju upariti i analizirati. Svi oni su predani OPP-u. Sve osobe za koje smo utvrdili da imaju vezu s tim događajem. Tada nismo imali dovoljan stupanj osnovane sumnje. Mi smo predmet predali OLAF-u. Da smo bili nadležni, mi bismo nastavili istragu”, rekao je.

“Činjenica ne izvještavanja o tome nije imala cilj ništa zataškati. Protiv iste osobe otvaramo istrage u drugim predmetima, niti je bila namjera prikriti to. Činjenica da u tom trenutku nije bilo aktivnih izvida je bio razlog zašto nismo obavijestili. To je bio propust, ali nije učinjeno to da bi se to zataškalo. Radi se o dostavi podataka koji će se dostavljati kod svake takve sumnje”, rekla je ravnateljica.

“Je li to propust za sankciju”, pitali su novinari.

“Da to nije bilo procesuriano, onda bi bio razlog za sankciju odgovornih”, rekla je ravnateljica.

“Ne bi bilo procesuirano da EU tužiteljica nije rekla da je predmet zatvoren, odnosno ne bismo znali za to, da to javna tužiteljica to nije rekla”, rekla je novinarka.

“Kako je Europskom tužiteljstvu nešto dovoljan dokaz, a vama ne”, pitali su novinari.

“Ja ne mogu znati što su oni dalje otkrili”, rekla je ravnateljica.

“Izvor za Telegram je rekao da je USKOK-u otkrio sve za Aferu Softver”, naglasili su novinari.

 

Izvor:Dnevno.hr

Autor: N.K./Foto: Matija Habljak/PIXSELL

#DORH #USKOK #konferencija za novinare #Piruška Canjuga #Gabrijela Žalac #Agrokor #Zlata Hrvoj Šipek #Mirela Alerić Puklin #Željko Fadiljević #Borg

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.