Vijesti Najčitanije

(UŽIVO) U SABORU RASPRAVA O ĐURĐEVIĆ: GRBIN ZAPAPRIO. ‘HDZ boli briga ili nešto više od toga za Hrvatsku’

(UŽIVO) U SABORU RASPRAVA O ĐURĐEVIĆ: GRBIN ZAPAPRIO. ‘HDZ boli briga ili nešto više od toga za Hrvatsku’

Danas se nastavlja zasjedanje Sabora, a zastupnici raspravljaju o prijedlogu predsjednika Zorana Milanovića da se Zlata Đurđević imenuje za predsjednicu Vrhovnog suda.

Iz Ureda predsjednika RH priopćili su u srijedu da predsjednik Milanović neće doći na raspravu u Hrvatski sabor jer je svoju ustavnu ovlast ispunio predlaganjem Đurđević za predsjednicu Vrhovnog suda.

Nikola Grmoja iz Mosta kaže, dobar dio nije pročitao ni program kandidata. 

“Jasno je da je ona HDZ-ov kandidat. Po meni je sporno i drago mi je da je Grbin malo ublažio stavove javnosti jer se stvorila fama da će se njezinim izborom dogoditi slom korupcije u pravosuđu, to ne odgovara istini. Mi ćemo u konačnici trebati glasovati za nekoga za koga će se HDZ i Milanović dogovoriti, mi ostali ćemo to trebati podržati ili ne. Kada se HDZ i SDP dogovore oko kandidata, ja ga sigurno neću podržati. Bili smo protiv kada su se dogovorili oko Ustavnog suda, Milanović je za Mlakara digao ruku, a sad mu ne valja Ustavni sud. Najveća odgovornost za stanje u pravosuđu je na HDZ-u, no ne može SDP pobjeći od odgovornosti, ne možemo ni mi. Te priče, mi ili oni, to su priče za malu djecu. Promjene u hrvatskom pravosuđu krenut će kada promijenimo glavu, mentalitet, da se sve rješava preko veze, od zdravstvenih usluga do pravosuđa, a ne kada promijenimo čelnu osobu Vrhovnog suda. Ona je u svom programu rekla neke dobre stvari, da smo micanje politike iz pravosuđa neće riješiti problem”.

Peđa Grbin govori u ime Kluba zastupnika SDP-a. 

“Govorilo smo o marksizmu, prošlosti no ne o onome što želimo postići u hrvatskom pravosuđu. A kakvo je stanje najbolje govori izvješće o konkurentnosti Hrvatske. Kao glavni izazov za povećanje konkurentnosti je navedena reforma pravosuđa. Od ove Vlade u 5 godina nismo vidjeli ništa što bi krenulo u smjeru da se stanje u pravosuđu poboljša. Đurđević kritiziraju što nije dio pravosudne sudbene elite, možda je to dobro. Možda Hrvatskoj treba netko tko nije dio tog kruga, tko je godinama izvana gledao probleme pravosuđa. Izbor predsjednika Vrhovnog suda sam po sebi ne može promijeniti stanje u pravosuđu, no može ga početi mijenjati. Može pokazati da smo spremni napraviti iskorake. Nakon toga trebala bi uslijediti i aktivnost vlasti, Ministarstva pravosuđa. Taj dio zasad izostaje. Tko je Zlata Đurđević? Profesorica na Pravnom fakultetu, radi se o osobi koja je profesionalna, to nitko ne može dovesti u pitanje. Stručna je i sposobna. Ali onda dolazimo do problema, do onoga oko čega se razlikujemo: ona je samostalna, svoja, ne prihvaća da joj Peđa, Zoran ili Andrej kažu kako će odlučivati, ja želim takvu osobu na čelu Vrhovnog suda, ima vas koji ne želite. Zato vladajuća većina neće podržati Đurđević. Iznenadite me! Ako ste danas spremni podržati osobu koja može početi činiti iskorak za pravosuđe, ja ću biti sretan. Vladajuća većina ne želi podržati Đurđević, to je izlika, alibi, isprika, bacanje magle u oči, pokušavanje skrivanja pravog razloga. Ona neće biti izabrana zato što ne odgovara vladajućima, ne odgovara im jer ne želi biti njihov eskonent. HDZ ne želi da se stanje u hrvatskom pravosuđu poboljša, HDZ boli briga ili nešto više od toga za Hrvatsku”.

Sada riječ ima Klub zastupnika Domovinskog pokreta, govori Stjepo Bartulica.

“Vodeći dužnosnici u zemlji su na svoj način komentirali ovu temu, s jedne strane da je pravosuđe HDZ-ovo, da je ta stranka odgovorna za stanje, premijer se pozivao na neovisnost pravosuđa, na neki način je oprao ruke od svega, po meni je to izraz nemoći. Nastala je traljava polemika. Građani sigurno nisu imali korist od toga, sada smo tu gdje jesmo, šteta što Milanović nije došao osobno da kaže nešto u prilog kolegice Đurđević. Često čujemo kako institucije trebaju raditi svoj posao, to je možda najizlizanija floskula, stanje je sve gore, povjerenje u pravosuđe je na niskim granama, to nije slučajno. Teza Đurđević je da su problemi u pravosuđu nastali početkom devedesetih, glavni uzroci sežu daleko prije. Imamo teško naslijeđe iz komunizma, nismo se suočili s gorkom istinom tog naslijeđa, nameće se narativ da problemi nastaju devedesetih. Proučavao sam njezin znanstveni rad, u članku iz 1996, godine navodi počinjene nepravde u totalitarnim sustavima, kako su u nekim zemljama riješene kompenzacije žrtvama, no postavlja se pitanje zašto Hrvatska nije imala sličnu mjeru. Nije napisala što s počiniteljima. Osvrnula se na žrtve, priznaje da ih je bilo jako puno, no što s onima koji su izvršavali te zakone. Mnoge zemlje su izvršavale lustraciju, mi nismo, kada je članak objavljen, lustracija je bila realna opcija u Hrvatskoj. Mislim da je to propust. Dobio sam pismo Mustaća koji zagovara njezinu kandidaturu, to je vrlo cinično. Domovinski pokret će morati glasati protiv”.

Hrvoje Zekanović je rekao da Zlata Đurđević koja danas slovi kao borac protiv korupcije sama preskočila proceduru i bez natječaja željela doći na to mjesto.

“Vrhovni sud ima 35 sudaca svih odjela, na sjednici je dobila samo jedan glas, jesu li ta 33 suca, koji su mahom delegirani u vrijeme SDP-a, svi korumpirani, ili nešto ne valja s Đurđević. Ona je u siječnju ove godine predložena kao rezervni kandidat na sudu za ljudska prava. Kako HDZ-u ona u jednom trenutku odgovara, a u drugom ne? U svom programu je najavila da ne postoji mehanizam za kontrolu sudaca, a zaboravlja na DSV. Zlata Đurđević je eksponent neoliberalne zeleno-lijeve politike Zorana Milanovića, Peđe Grbina, Sandre Benčić i Tomislava Tomaševića. Suverenistima nije bila prihvatljiva niti će biti”, rekao je.

Počela je rasprava u Saboru

Raspravi neće prisustvovati ni Zlata Đurđević, očekuje se da će trajati cijeli dan.

Rasprvu možete pratiti ovdje:

Izvor:Dnevno.hr

Autor: Mia Peretić/Foto: Patrik Maček/PIXSELL

#UŽIVO #Vrhovni sud RH #rasprava #Zlata Đurđević #Sabor RH

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.