Vijesti Top vijest

Dolaze gosti iz Europe koji žele mir, prirodu, domaću hranu i autohtoni lokalni doživljaj

Dolaze gosti iz Europe koji žele mir, prirodu, domaću hranu i autohtoni lokalni doživljaj
Da kontinentalni turizam ima veliki potencijal koji još uvijek nije u dovoljnoj mjeri iskorišten, poznata je činjenica, isto kao i ona da Podravci i Prigorci u pravilu prilično inertno ulaze u ozbiljnije poduzetničke priče, posebice što se turizma tiče. No srećom ima i onih koji prepoznaju turistički potencijal naših vinograda i seoskih kuća, a među njima su i supružnici Ljiljana i Valent Kandučar koji su život u Zadru odlučili zamijeniti onim na bajkovitim brežuljcima Čepelovačkog brega u neposrednoj blizini Đurđevca. Deset godina živjeli su u Španjolskoj gdje je Valent, inače rodom iz Dalmacije, radio kao kapetan jahte, a supruga Ljiljana na seoskom imanju. S vremenom su zaključili kako je zov za povratkom kući ipak prejak, ali Zadar u koji su se prvo vratili nije ispunio njihove ambicije za pokretanje turističke priče.
Naslijedili obiteljsko imanje u Čepelovcu Na prvu možda neobično, no odlučili su se okušati na kontinentu jer Kandučar je u Čepelovcu naslijedio obiteljsko imanje kupljeno prije pedesetak godina, koje je renovirao i pretvorio u kuću za odmor, a s vremenom je okrupnio posjed otkupivši okolne vinograde i klijeti te ih prenamijenio u autohtone mini apartmane. Na Čepelovačkom bregu su od Božića 2013. godine, a za to su vrijeme dodatno unaprijedili turističku ponudu pa uz smještaj, domaću hranu, vina i likere, nude i različite oblike aktivnosti u prirodi, bazen i lokalni doživljaj što turiste, posebice strance, izuzetno privlači. – Nismo pogriješili što smo se odlučili za dolazak ovdje iako su neki mislili da smo ludi zato što se turizmom mislimo baviti na kontinentu. Među prvima smo krenuli s otvaranjem privatnih smještajnih kapaciteta u ovom kraju, znali smo što hoćemo, no nije bilo lako ostvariti našu viziju. Privukla nas je netaknuta priroda, prekrasan krajolik i najvažnije mir i spokoj koji vladaju ovim brežuljcima. To je ono što naši gosti najviše traže jer žele pobjeći od gradske vreve, a ovo je savršeno mjesto za takav odmak od užurbanog načina života – objašnjava Kandučar pokazujući svoje imanje koje se prostire na šest hektara, na kojem je devet klijeti od kojih je šest trenutačno u funkciji. Prije dvije godine na posjedu su otvorili treću ruralnu kuću za odmor, nazvali su je Draga i s ponosom je pokazali. S obzirom na to da se radi o kući koja datira iz davne 1860. godine renoviranje je bilo prilično zahtjevno, no uspjeli su sačuvati velik dio njene izvorne arhitekture. U unutrašnjosti se prožimaju moderni i starinski tip uređenja, a uz kuhinju, kupaonicu i dvije spavaće sobe pred završetkom je i vinski podrum koji se prostire ispod cijele kuće.
Foto: Ivan Brkić
Prošle godine imali su 900 noćenja – Puni smo cijele godine, a prošle smo imali oko 900 noćenja i polako nam nedostaje smještajnih kapaciteta pa ćemo postojećih 16 ležajeva morati povećati. Najviše nam dolaze stranci i to Nijemci, Austrijanci, Slovenci, Danci, Talijani i Mađari. Mnogo je lovaca koji odsjedaju po nekoliko dana, no glavnina turista još uvijek dolazi na jedno noćenje s doručkom, iako je sve više onih koji dolaze na višednevne aranžmane – objasnio je Kandučar. Poviše na brežuljku je maleni studio apartman vezanu uz štalu, niže je tor s ovcama, a tu su i neizbježne kokoši i patke pa gosti imaju prilike izbliza vidjeti domaće životinje. Sve što uzgajaju na imanju je s ekološkim predznakom, a ako žele, gosti se mogu uključiti i u rad u vinogradu i voćnjaku. – Vizija je da budemo aktivni domaćini koji će s gostima provesti vrijeme, voditi ih prirodom i priuštiti im lokalni enogastro doživljaj. Ne želimo biti samo iznajmljivači smještaja po principu ključ u ruke, već im želimo omogućiti da hrane životinje, probaju domaće proizvode, pokazati im kako se pravi med ili kako pak naš susjed, virtuoz Andrija Maronić svira na cimbulama. Sve su to sadržaji zbog kojih ljudi žele doći kod nas – istaknuo je Kandučar. A oni ih najviše pronalaze preko interneta i specijaliziranih turističkih aplikacija na kojima imaju najviše ocjene za smještaj i gostoljubivost. – Ljudi se vraćaju, a veliki je plus i bazen zbog kojeg smo dobili još veći broj gostiju. Primjerice ovog je ljeta kod nas odsjela šesteročlana obitelj iz Berlina, rezervirali su smještaj osam mjeseci unaprijed i ostali su puna dva tjedna. Na odlasku su kazali kako se nisu nikad toliko dobro odmorili – naglasila je Kandučar koja zajedno sa suprugom i kćerkom upravlja imanjem. Njihov uspjeh polako „gura“ i ostale OPG-ovce da se uključe u ozbiljniju priču, no za tako nešto nije dovoljno imati samo vinograd i klijet, uvjeravaju nas naši sugovornici.
Foto: Ivan Brkić
Nije dovoljno imati samo starinsku ruševnu kućicu – Ljudi misle da je dovoljno imati starinsku ruševnu kućicu koju će iznajmljivati, no nije to baš tako. Puno je tu ulaganja i odricanja, a k tome treba biti inovativan te znati prepoznati što gosti žele. Morate biti stalno prisutni i na raspolaganju, praktično živjeti s gostima. Iako uživamo u prirodi i reducirali smo razinu stresa koji bi inače proživljavali na nekim drugim poslovima, ovo nije nimalo lako raditi – iskreno je kazala Kandučar. Velika su ulaganja kako bi imanje bilo ovako uređeno, a Kandučari ističu kako su im od velike pomoći potpore Grada Đurđevaca koji brine o razvoju ruralnog turizma. – Puno su nam pomogli i Grad i Turistička zajednica. Svake se godine prijavljujemo za potporu, dobili smo novac za izgradnju bazena, a od krucijalnog je značenja bilo i asfaltiranje ceste pa je sad pristup duž cijele vinske ceste daleko lakši. Imamo planove za daljnje širenje, izgradit ćemo još jedan bazen i obnoviti nekoliko kućica, a želja nam je potaknuti i ostale da se uključe u razvoj seoskog turizma jer sinergijskim djelovanjem možemo napraviti sjajne stvari. Uvjeren sam u uspjeh – zaključio je Kandučar.
#turisti #Valent Kandučar #Čepelovac #seoski turizam

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Top vijest

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Top vijest

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Top vijest

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Top vijest

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Top vijest

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Top vijest

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Top vijest

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Top vijest

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Top vijest

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Top vijest

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Top vijest

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.