Važna dodatna objašnjenja o prijavi inozemnih primitaka i poreznoj rezidentnosti

Porezna uprava već neko vrijeme poziva one koji ostvaruju dohodak u inozemstvu da ga prijave i u Hrvatskoj, što je izazvalo nejasnoće – tko taj dohodak treba prijaviti, tko ima status rezidenta te tko treba platiti dodatni porez i u kojem iznosu?

S obzirom na povećani broj upita hrvatskih državljana koji žive u inozemstvu i puno netočnih informacija u javnom prostoru, Porezna uprava objavila je dodatna objašnjenja o prijavi inozemnih primitaka ostvarenih u prethodnim godinama. 

Objašnjenja o prijavi inozemnih primitaka prenosimo u cijelosti:

Dragovoljna prijava ino primitaka

Porezna uprava uputila je javni poziv građanima – hrvatskim rezidentima da dobrovoljno prijave ino primitke ostvarene u prethodnim godinama. Dobrovoljnom prijavom ino primitaka utvrdit će se eventualna porezna obveza u Republici Hrvatskoj bez pravnih posljedica (plaćanja kamata i provedbe prekršajnog postupka) uz uračunavanje poreza plaćenog u drugoj državi.

Radi brojnih upita u javnosti Porezna uprava navodi da se postupak dobrovoljnog prijavljivanja primitaka iz inozemstva ostvaruje podnošenjem obrasca Dobrovoljna prijava ino primitaka​ te po potrebi drugih obrazaca navedenih na Internet stranici Porezne uprave. U postupku utvrđivanja eventualne porezne obveze, sukladno dobrovoljnoj prijavi ino primitaka, primijenit će se metoda koja je povoljnija za poreznog obveznika: 

• kumulativna prijava ostvarenih primitaka za prethodne godine u tekućoj godini uz obračun poreza prema poreznim pravilima za tekuću godinu  (u daljnjem tekstu kumulativni obračun) ili
• obračun po godinama za prethodne godine uz priznavanje osobnih odbitaka i poreznih stopa prema pojedinoj godini (u daljnjem tekstu obračun po godinama).

Metoda kumulativnog obračuna bit će povoljnija za ino primitke[1]:

– ostvarene po osnovi konačnih dohodaka (dohodak od imovine i imovinskih prava i dohodak od kapitala) s obzirom na primjenu danas važeće porezne stope neovisno o visini ostvarenog primitka

Primjer: Porezni obveznik ostvarivao je dohodak od kapitala po osnovi kamata ostvarenih po godinama u iznosu 1.000 kn (za 2018., 2019. i 2020.) ukupno 3.000 kn. Porezna obveza iznosila bi po pojedinoj godini 134,40 kn tj. ukupno za sve tri godine 406,20 kn uz obračun kamata i pokretanje prekršajnog postupka. Metodom kumulativnog obračuna primijenit će se sada važeći porezni propisi te će porezna obveza iznositi 336,00 kn.

– ostvarene po osnovi dohotka od osiguranja s obzirom da je kao izvor dohotka ukinut primitak od osiguranja

Primjer: Porezni obveznik ostvario je u 2018. godini primitak od osiguranja u iznosu od 1.000 kn. Porezna obveza iznosila bi 134,40 kn uz obračun kamata i pokretanje prekršajnog postupka. Metodom kumulativnog obračuna primijenit će se sada važeći propisi prema kojima se dohodak od osiguranja ne oporezuje, budući da se isti više ne smatra izvorom dohotka.  

– ostvarene po osnovi nesamostalnog rada za mlade osobe radi korištenja porezne olakšice za mlade osobe

Primjer: Porezni obveznik mlada osoba do 30 godina života prema danas važećim zakonskim odredbama ima pravo na umanjenje porezne obveze za mlade po osnovi dohotka od nesamostalnog rada (plaće) na dio porezne osnovice na koju se plaća porez po stopi od 20% (do 25 godina života za 100%, od 26 do 30 godina života za 50%). Mlada osoba (28 g.) koja je u 2018. u inozemstvu ostvarila dohodak od nesamostalnog rada (plaće) u godišnjem iznosu 300.000 kn prema propisima iz 2018. bi imala ukupnu poreznu obvezu u iznosu oko 73.000 kn uz obračun kamata i pokretanje prekršajnog postupka. Metodom kumulativnog obračuna koristeći pravo na umanjenje porezne obveze porezna obveza iznosila bi 28.000 kn.

– ostvarene po osnovi godišnjih dohodaka, u pravilu, za stjecatelje koji su u prethodnim godinama već iskoristili propisane osobne odbitke.

Metoda obračuna po godinama bit će, u pravilu, povoljnija za obveznike koji u prethodnim godinama nisu iskoristili propisane osobne odbitke jer će na taj način iskoristiti neiskorišten osobni odbitak po godinama.

Na temelju svake Dobrovoljne prijave ino primitaka u postupku utvrđivanja porezne obveze Porezna uprava primijenit će metodu obračuna koja će za poreznog obveznika biti povoljnija.

Porezna uprava ponovno poziva građane – hrvatske rezidente da putem Dobrovoljne prijave ino primitaka prijave ostvarene primitke te upućuje građane da informacije prate na stranicama Porezne uprave.

 Utvrđivanje porezne rezidentnosti

S obzirom na povećan broj upita hrvatskih državljana koji žive u inozemstvu i puno netočnih informacija u javnom prostoru Porezna uprava daje i objašnjenje povezana s utvrđivanjem porezne rezidentnosti.

Objašnjenje o utvrđivanju porezne rezidentnosti pročitajte u cijelosti:

Plaćanje poreza se ne određuje prema državljanstvu ili prijavljenom prebivalištu već prema poreznoj rezidentnosti kao središtu životnih interesa.

Osobe koje imaju užu obitelj (supružnika i/ili djecu) imaju poreznu rezidentnost tamo gdje im se nalazi obitelj i gdje ta obitelj koristi sve potrebito za svakodnevni život (mjesto odlaska na posao, doktor, škola, vrtić i slično). Osobi koja je samac porezna rezidentnost se određuje prema mjestu gdje boravi u pravilu u vremenskom razdoblju duljem od 183 dana.

Za hrvatske državljane koji su s užom obitelji ili kao samci odselili iz Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu RH) prije 2016. godine ili imaju užu obitelj izvan RH pretpostavlja se da nisu više hrvatski porezni rezidenti te stoga nisu ni u obvezi prijavljivati svoje ukupno ostvarene primitke po načelu svjetskog dohotka u RH. Sve i da imaju određenu nekretninu, koju su naslijedili ili kupili u RH, koju možda i iznajmljuju u RH i po toj osnovi plaćaju porez u RH to ih ne čini hrvatskim poreznim rezidentima.

Radi pogrešnih informacija u javnom prostoru mnogi hrvatski državljani koji već godinama s obitelji žive izvan RH sada pitaju trebaju li što prijavljivati u RH. Treba jasno naglasiti da oni nemaju obveze prijave ukupno ostvarenih primitaka u RH.

Samo osobe koje su promijenile poreznu rezidentnost u razdoblju od 2016. godine do danas, na način da su se odselili i prenijeli središte životnih interesa izvan RH, a nisu se odjavili iz porezne rezidentnosti RH moraju to učiniti podnošenjem Obrasca TI te podnošenja potvrde o poreznoj rezidentnosti te druge države kako bi se činjenica promjene porezne rezidentnosti mogla utvrditi unazad za protekla razdoblja.

U nastavku dajemo primjere:

​Primjer 1.: Hrvatski državljanin odselio s užom obitelji izvan RH u drugu državu prije 2016. godine

•  Hrvatski državljanin je prije 2016. odselio s užom obitelji (suprugom i dvoje djece) izvan RH u drugu državu
•  U toj drugoj državi hrvatski državljanin sa svojom obitelji ostvaruje središte životnih interesa (zaposlenje, škola, vrtić, doktor i slične usluge)
•  Pretpostavka je da je navedeni hrvatski državljanin izvršio odjavu prebivalište u MUP-u RH, no bez obzira je li isto učinio te bez obzira je li odjavio poreznu rezidentnost kod Porezne uprave RH za takve osobe primjenjuje se pretpostavka da više nisu porezni rezidenti RH
• Ove osobe nemaju obveze prema Poreznoj upravi RH. Iznimno kada bi za te osobe bilo utvrđeno da su kroz međunarodnu razmjenu podataka za iste dostavljeni podaci u RH, Porezna uprava RH će ih pozvati da se regulira njihova porezna rezidentnost
• Za osobu samca pravila se primjenjuju na identičan način

Primjer 2.: Hrvatski državljanin odselio s užom obitelji izvan RH u drugu državu u razdoblju od 2016. godine do danas

• Hrvatski državljanin je u razdoblju od 2016. godine do danas odselio s užom obitelji (suprugom i dvoje djece) u drugu državu
• U toj drugoj državi hrvatski državljanin sa svojom obitelji ostvaruje središte životnih interesa (zaposlenje, škola, vrtić, doktor i slične usluge)
• Bez obzira je li hrvatski državljanin izvršio odjavu prebivališta u MUP-u, obvezan je izvršiti odjavu iz porezne rezidentnosti RH podnošenjem obrasca Upitnik TI Poreznoj upravi RH
• Uz obrazac Upitnik TI hrvatski državljanin je obvezan podnijeti potvrdu druge države o njihovoj poreznoj rezidentnosti s datumom iz kojeg je vidljivo od kada ga ta država smatra svojim poreznim rezidentom
• Utvrđivanje rezidentnosti moguće je dokazivati i unatrag za prethodne godine
• Za osobu samca pravila se primjenjuju na identičan način

Primjer 3. Hrvatski državljanin nije porezni rezident RH, ali u RH posjeduje nekretninu koju iznajmljuje

• S obzirom da hrvatski državljanin nije porezni rezident RH, ne podliježe niti obvezi prijave ino primitaka po načelu svjetskog dohotka u RH
• Ukoliko nekretninu koju posjeduje u RH iznajmljuje po toj osnovi će plaćati poreza na dohodak od imovine u RH, ali isto ga ne čini poreznim rezidentom RH
• Primitke ostvarene od najma u RH i plaćeni porez po toj osnovi u RH prijavljuje po načelu svjetskog dohotka u državi u kojoj ima prijavljenu poreznu rezidentnost

​​