Većina banaka traži da dužnici do 75. rođendana vrate sve kredite

Karlovčanin Vladimir Šegina vratio se ovih dana neobavljena posla iz poslovnice svoje banke. Hitno mu je zatrebalo četiri do pet tisuća kuna kredita, ali banka u kojoj prima mirovinu i ima otvorene račune nije mu izašla u susret jer je navršio 80 godina. To nije u redu! Ta je životna dob gornja granica do koje se u Karlovačkoj banci kreditiraju umirovljenici, točnije do 80. rođendana klijenti te banke moraju otplatiti posljednju ratu kredita. Karlovačka banka odobrava umirovljenicima do 5 tisuća kuna na godinu dana, a do 20 tisuća na rok otplate od dvije godine. – To nije u redu, ja sam do sada sve svoje kredite uredno otplatio – kaže Šegina. Karlovačka banka nije izuzetak u odnosu prema kreditiranju starijih osoba, čak bi se moglo reći i da je velikodušnija od većine drugih. U Privrednoj banci Zagreb, jednako kao i Hrvatskoj poštanskoj banci, vrijedi pravilo da sudionici u kreditnom poslu, bilo da su dužnici, sudužnici ili jamci, ne smiju biti stariji od 75 godina u trenutku dospijeća zadnjeg anuiteta. Jedino je Zagrebačka banka šire ruke prema svojim starijim klijentima i dopušta im aktivan kreditni odnos do 85. godine. No starijim se osobama i u Zagrebačkoj banci krediti odobravaju na godinu do najdulje dvije godine! Za umirovljenika iz Karlovca takav je odnos prema starijima čista diskriminacija. – Dogodi li se da umrem, taj će kredit biti vraćen osam dana nakon mog sprovoda jer ga ima tko otplatiti – žali se Šegina. Potrošačke udruge u ovoj situaciji staju na stranu bankara. – Nitko ne može bankama uskratiti pravo da procijene isplati li im se davati kredite i pod kojim uvjetima. Ne radi se o diskriminaciji, već o pravu banke da ocijeni rizike i kaže klijentu ne – komentira Igor Vujović, tajnik društva Potrošač. Nakon smrti dužnika otplatu dugova i kreditnih obaveza preuzimaju njegovi zakonski nasljednici. – Nama su sada veći problem "živi mrtvaci" – dužnici pod ovrhama koji nemaju od čega živjeti – kaže Vujović. U Hrvatskoj živi 175 tisuća starijih u dobi od 75 do 79 godina i 168 tisuća starijih od 80 godina. Petina stanovništva nalazi se u skupini siromašnih, a vjerojatnost osiromašenja raste s godinama. Primjerice, svaka treća žena starija od 65 živi u oskudici, dok je među muškarcima starijim od 65 udio siromašnih 21 posto. Mnogi od njih, kažu u potrošačkoj udruzi, ali i u Matici umirovljenika Hrvatske, spas traže u raznim kreditnim unijama i zaduživanju na crno, gdje plaćaju lihvarske kamate i vraćaju tri do četiri puta više novca nego što su uzeli kredita. Upozoravali godinama – Godinama smo u našem internom glasilu upozoravali umirovljenike da paze gdje se zadužuju i ne ulaze u dužničko ropstvo. Bilo je situacija da su i bez imovine ostajali, ali u zadnje vrijeme ljudi su oprezniji – ističu u Matici umirovljenika. Inače, kreditna sposobnost umirovljenika procjenjuje se na osnovi njihove mirovine, a rate kredita ne smiju prelaziti trećinu mirovine. Stambeni se krediti, primjerice, najčešće trebaju otplatiti do 65. ili 70. godine. >>Ne vraća se svaka sedma kuna kredita

Izvornu vijest možete pogledati OVDJE