VELIKA POBJEDA UDRUGE FRANAK Ministar Linić im spušta kamatu na 2 do 4 posto!

Dopušteni minus ne smije prelaziti mjesečnu plaću. Građan će imati rok za prilagodbu do 31. prosinca 2014., a banke su dužne ponuditi kredit za zatvaranje prekomjernog minusa Udruga Franak , kao i svi oni koje zastupa, glavni je dobitnik konačnog prijedloga Zakona o potrošačkom kreditiranju kojeg je ministar financija Slavko Linić objavio na službenim stranicama Ministarstva i time otvorio dvotjednu javnu raspravu. Prema prvom, neslužbenom prijedlogu namjera je bila, za one koji su se zadužili u švicarcima, vraćanje kamatnih stopa na početak, odnosno na razinu od četiri do šest posto. Međutim, Udruga Franak je bila vrlo nezadovoljna i u otvorenom pismu upućenom premijeru i ministru financija, zatražila je da se na početak vrati i početni promjenjivi parametar, odnosno libor. Na taj način kamate bi im se smanjile na razinu od dva do četiri posto. Iz najnovijeg prijedloga zakona proizlazi upravo takvo rješenje. - Uvodi se obveza definiranja parametara i fiksne marže i kod ugovora o kreditu sklopljenih prije stupanja na snagu ovoga Zakona, pri čemu kod ugovora o kreditu kod kojih je tečaj strane valute u odnosu na domaću porastao za više od 20 posto tijekom otplatnog perioda, kamatna stopa niti fiksna marža ne smiju biti veće od početnih, navodi Ministarstvo. Iako se izrijekom ne navodi da je riječ o francima, s obzirom da je to jedina valuta koja je porasla više od 20 posto u vrijeme kada mnogi otplaćuju kredit, jasno je na koga se odnosi. No, kako se čini, Udruga Franak sada bi mogla ići još jedan korak dalje i tražiti odštetu za razdoblje dok se odredba nije primjenjivala. Dok bi mnoge dužnike u švicarcima prijedlog Ministarstva mogao obradovati, banke sigurno neće jer će, prije svaga, značajno zadirati u njihove kamatne prihode. Međutim, teško će biti zadovoljan i HNB jer bi to moglo predstavljati malo jači udar za sustav. K tome, osim ministra Linića, banke je dodatno namjeravala pritegnuti i sama centralna banke koja im je najavila dizanje rezervacija za oko četiri milijarde kuna. Na koncu, ostaje problem pomaganja samo jednoj skupini dužnika i retroaktivni karakter Zakona, što bi moglo dovesti u pitanje njegovu ustavnost. No, u Ministarstvu ne misle tako. Kako pojašnjavaju, odredbom koja rješava pitanje promjenjive kamatne stope kod ranije sklopljenih ugovora o kreditu “samo se konkretiziraju već postojeća načela i odredbe Zakona o obveznim odnosima”, a to su određenost činidbe, ravnopravnost ugovornih strana, jednakost uzajamnih činidbi, savjesnost i poštenje, zabrana znatne neravnoteže u pravima i obvezama stranaka i dr. Čak ukoliko bi se dotični slučaj tumačio kao povratna primjena, u ministarstvu kažu “isto je dopušteno sukladno članku 90. Ustava Republike Hrvatske, kada se radi o posebno opravdanim razlozima koji su prethodno i opisani”. Osim te kontroverzne odredbe, ostali prijedlozi iz Zakona uglavnom su poznati. To su ograničavanje visine dopuštenog prekoračenja po tekućem računu na razinu jednog redovnog mjesečnog primanja. Ako imaju veći minus od dopuštenog, građanima je ostavljen rok za prilagodbu do 31. prosinca 2014. - Pri tome banke moraju građanima ponuditi kredit za zatvaranje prekomjernog minusa na razdoblje ne kraće od 24 mjeseca, stoji u prijedlogu Zakona. Bolja zaštita potrošača uključuje ograničavanje visine kamatne stope na stambene kredite. Ona ne smije biti veća od “prosječne kamatne stope na odobrene stambene kredite po valutama u RH, uvećane za jedan postotni bod”. Ako je, primjerice, prosječna kamata u kredite u eurima 5,5 posto, najviše odobrena može biti 6,5 posto. Također, egzaktno će se definirati parametri kod primjene ugovorene promjenjive kamatne stope, “a marža mora biti fiksna cijelo vrijeme otplate kredita”. Pored toga, od banaka se očekuje da naknade vezane za odobrene kredite budu vezane uz stvarni trošak kredita, a ujedno im se zabranjuje uvođenje novih naknada. Potrošače će ubuduće pisanim putem morati upozoriti na rizike vezane uz tečaj, kamatnu stopu i gubitak prihoda. Svoje mišljenje i primjedbe o prijedlozima Zakona građani mogu proslijedi Ministarstvu financija do kraja ovog mjeseca. Izvornu vijest možete pogledati OVDJE