Vijesti Najčitanije
Veterani Hrvatskog domovinskog obrambenog rata i domoljubi uređuju Zrin
29.8.2015. godine u organizaciji Udruge veterana 145. Brigade, pod pokroviteljstvom Sisačko-moslavačke Županije a uz financijsku potporu Ministarstva branitelja Republike Hrvatske organizirana je velika radna akcija čišćenja mjesta Zrin od prekomjernog raslinja.
Ova akcija organizirana je uoči velike domoljubne manifestacije tradicionalnog hodočašća na Zrin 12.9.2015. kada se odaje počast žrtvama partizanskog genocida. Ova radna akcija okupila je oko 60 sudionika, duplo više nego prošlogodišnji pilot projekt. Sudjelovali su sudionici Hrvatskog domovinskog obrambenog rata (HDOR-a) iz zagrebačke Dubrave, članovi Domoljubnog foruma Dubrave (DFD), članovi Hrvatske gorske službe spasavanja (HGSS) Sisačko-moslavačke županije, djelatnici Hrvatskih šuma – šumarije Dvor, članovi Hrvatskog demokratskog foruma Struga Banska, pripadnici stranke Hrvatska Zora i mnogobrojni drugi hrvatski domoljubi. Akciju je uveličao i dolazak Župana Sisačko-moslavačke županije, gosp. Ive Žinića sa svojim brojnim suradnicima.
Akcija je trajala do kasnih popodnevnih sati uz pauzu za ručak a pokošeni su i očišćeni prostor starog grada Zrina, pristupni put, prostor oko starog groblja iza crkve sv. Magdalene, plato kod temelja stare župne crkve Načašća sv. Križa - mjesta misnog slavlja 12.9.2015., kosina pristupnih puteva, plato kod same šumske kuće, izgrađena je zaštitna ograda za stoku na bedemima i učvršćen portal.
Uspjehu akcije čišćenja pridonijela je „vojnička“ organizacija i podjela sudionika u nekoliko radnih vodova. Ručak je organiziran u prirodi, održana je molitva kod križa i zapaljene svijeća za stradale Zrinjane u partizanskom genocidu 1943 godine.
Proglašeni su i najbolji radnici koji će dobiti priznanja a među njima su i najmlađi sudionici Igor Komušar (14 g.) i Martin Pilić (9 g.)
Zrin je jedno od lokacija na kojima Udruga veterana 145. Brigade HV već godinama provodi jedinstven projekt „Banovina junačko srce Hrvatske“ koja ima za cilj na stručan način educirati mlade naraštaje o povijesnoj baštini, prirodnim ljepotama i mogućnostima Banovine, o Hrvatskom domovinskom obrambenom ratu te o junačkoj povijesti hrvatskog naroda. Program se provodi temeljem Pravilnika o izvođenju izvan-učioničke nastave Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta a pomagači u nastavi mogu biti isključivo educirani branitelji koji su dio svog ratnog puta proveli na Banovini kao i branitelji koji potječu i žive na Banovini. U okviru ovoga projekta učenicima se približuju povijesni događaji kao što je junačka borba i pad Gvozdanskog, okupacija Banovine 1991 godine, VRO „Oluja“ i razni ostali povijesni događaji što kod mladih podiže svijest o povijesnim vrednotama hrvatskog naroda
Zrin ima izuzetno bogatu povijest. U srednjem vijeku bio je stolni grad hrvatske plemićke obitelji Zrinski i u njemu je najvjerojatnije rođen Nikola Zrinski Sigetski, najveći hrvatski vojni junak. U to vrijeme Zrin je doživio veliki uzlet. 1577 godine Zrin pada u turske ruke, da bi 1687 bio vraćen u sastav Habsburške monarhije. U novijoj povijesti Hrvatske u ovom gradiću počinjen je jedan od najstravičnijih zločina na civilnim hrvatskim stanovništvu. 9. I 10. Rujna 1943 godine iz trećeg je pokušaja zauzet Zrin te je izvršen genocid nad civilnim stanovništvom. Zrin je tada brojio 143 hrvatske obitelji s ukupno 850 osoba. Glavni štab Narodnooslobodilačke vojske (NOV) i Partizanskih odreda Hrvatske donio je 1943 godine odluku da se napokon uništi to „zloglasno ustaško gnijezdo“. Počinitelji genocida, partizanske postrojbe i poslijeratne vlasti od 1943 do 1946 godine izbrisali su Zrin s lica zemlje i promijenili etničku sliku što je vidljivo i danas. Niti danas, u samostalnoj Hrvatskoj, u Zrinu ne živi niti jedan Hrvat.
Obitelj Šubić, kasnije Zrinski, bili su u svojstvu hrvatskih banova i vojskovođa čuvari hrvatskog naroda i opstojnosti hrvatske države punih 400 godina. U stoljetnim žestokim bitkama protiv Turaka iznjedrili su junake kakvima nema premca u europskoj povijesti. Malo koji narod može se ponositi ovakvim junačkim pričama kao hrvatski. Do 1990 godine, kreatori hrvatske imputirane povijesti, pomno su pazili da se ovakove junačke priče zaniječu hrvatskom narodu. Međutim, došlo je novo vrijeme i nove generacije mladih hrvatskih naraštaja sve više spoznaje kakve velike ljude i kakvu junačku povijest Hrvatska ima.
Obitelj Šubić, kasnije Zrinski, bili su u svojstvu hrvatskih banova i vojskovođa čuvari hrvatskog naroda i opstojnosti hrvatske države punih 400 godina. U stoljetnim žestokim bitkama protiv Turaka iznjedrili su junake kakvima nema premca u europskoj povijesti. Malo koji narod može se ponositi ovakvim junačkim pričama kao hrvatski. Do 1990 godine, kreatori hrvatske imputirane povijesti, pomno su pazili da se ovakove junačke priče zaniječu hrvatskom narodu. Međutim, došlo je novo vrijeme i nove generacije mladih hrvatskih naraštaja sve više spoznaje kakve velike ljude i kakvu junačku povijest Hrvatska ima.
Zrin ima izuzetno bogatu povijest. U srednjem vijeku bio je stolni grad hrvatske plemićke obitelji Zrinski i u njemu je najvjerojatnije rođen Nikola Zrinski Sigetski, najveći hrvatski vojni junak. U to vrijeme Zrin je doživio veliki uzlet. 1577 godine Zrin pada u turske ruke, da bi 1687 bio vraćen u sastav Habsburške monarhije. U novijoj povijesti Hrvatske u ovom gradiću počinjen je jedan od najstravičnijih zločina na civilnim hrvatskim stanovništvu. 9. I 10. Rujna 1943 godine iz trećeg je pokušaja zauzet Zrin te je izvršen genocid nad civilnim stanovništvom. Zrin je tada brojio 143 hrvatske obitelji s ukupno 850 osoba. Glavni štab Narodnooslobodilačke vojske (NOV) i Partizanskih odreda Hrvatske donio je 1943 godine odluku da se napokon uništi to „zloglasno ustaško gnijezdo“. Počinitelji genocida, partizanske postrojbe i poslijeratne vlasti od 1943 do 1946 godine izbrisali su Zrin s lica zemlje i promijenili etničku sliku što je vidljivo i danas. Niti danas, u samostalnoj Hrvatskoj, u Zrinu ne živi niti jedan Hrvat.
Zrin je jedno od lokacija na kojima Udruga veterana 145. Brigade HV već godinama provodi jedinstven projekt „Banovina junačko srce Hrvatske“ koja ima za cilj na stručan način educirati mlade naraštaje o povijesnoj baštini, prirodnim ljepotama i mogućnostima Banovine, o Hrvatskom domovinskom obrambenom ratu te o junačkoj povijesti hrvatskog naroda. Program se provodi temeljem Pravilnika o izvođenju izvan-učioničke nastave Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta a pomagači u nastavi mogu biti isključivo educirani branitelji koji su dio svog ratnog puta proveli na Banovini kao i branitelji koji potječu i žive na Banovini. U okviru ovoga projekta učenicima se približuju povijesni događaji kao što je junačka borba i pad Gvozdanskog, okupacija Banovine 1991 godine, VRO „Oluja“ i razni ostali povijesni događaji što kod mladih podiže svijest o povijesnim vrednotama hrvatskog naroda
Proglašeni su i najbolji radnici koji će dobiti priznanja a među njima su i najmlađi sudionici Igor Komušar (14 g.) i Martin Pilić (9 g.)
Uspjehu akcije čišćenja pridonijela je „vojnička“ organizacija i podjela sudionika u nekoliko radnih vodova. Ručak je organiziran u prirodi, održana je molitva kod križa i zapaljene svijeća za stradale Zrinjane u partizanskom genocidu 1943 godine.
Akcija je trajala do kasnih popodnevnih sati uz pauzu za ručak a pokošeni su i očišćeni prostor starog grada Zrina, pristupni put, prostor oko starog groblja iza crkve sv. Magdalene, plato kod temelja stare župne crkve Načašća sv. Križa - mjesta misnog slavlja 12.9.2015., kosina pristupnih puteva, plato kod same šumske kuće, izgrađena je zaštitna ograda za stoku na bedemima i učvršćen portal.
29.8.2015. godine u organizaciji Udruge veterana 145. Brigade, pod pokroviteljstvom Sisačko-moslavačke Županije a uz financijsku potporu Ministarstva branitelja Republike Hrvatske organizirana je velika radna akcija čišćenja mjesta Zrin od prekomjernog raslinja. Ova akcija organizirana je uoči velike domoljubne manifestacije tradicionalnog hodočašća na Zrin 12.9.2015. kada se odaje počast žrtvama partizanskog genocida. Ova radna akcija okupila je oko 60 sudionika, duplo više nego prošlogodišnji pilot projekt. Sudjelovali su sudionici Hrvatskog domovinskog obrambenog rata (HDOR-a) iz zagrebačke Dubrave, članovi Domoljubnog foruma Dubrave (DFD), članovi Hrvatske gorske službe spasavanja (HGSS) Sisačko-moslavačke županije, djelatnici Hrvatskih šuma – šumarije Dvor, članovi Hrvatskog demokratskog foruma Struga Banska, pripadnici stranke Hrvatska Zora i mnogobrojni drugi hrvatski domoljubi. Akciju je uveličao i dolazak Župana Sisačko-moslavačke županije, gosp. Ive Žinića sa svojim brojnim suradnicima.
Vlatka Sakar
Foto: Marta Pilić
Akcija je trajala do kasnih popodnevnih sati uz pauzu za ručak a pokošeni su i očišćeni prostor starog grada Zrina, pristupni put, prostor oko starog groblja iza crkve sv. Magdalene, plato kod temelja stare župne crkve Načašća sv. Križa - mjesta misnog slavlja 12.9.2015., kosina pristupnih puteva, plato kod same šumske kuće, izgrađena je zaštitna ograda za stoku na bedemima i učvršćen portal.
Uspjehu akcije čišćenja pridonijela je „vojnička“ organizacija i podjela sudionika u nekoliko radnih vodova. Ručak je organiziran u prirodi, održana je molitva kod križa i zapaljene svijeća za stradale Zrinjane u partizanskom genocidu 1943 godine.
Proglašeni su i najbolji radnici koji će dobiti priznanja a među njima su i najmlađi sudionici Igor Komušar (14 g.) i Martin Pilić (9 g.)
Zrin je jedno od lokacija na kojima Udruga veterana 145. Brigade HV već godinama provodi jedinstven projekt „Banovina junačko srce Hrvatske“ koja ima za cilj na stručan način educirati mlade naraštaje o povijesnoj baštini, prirodnim ljepotama i mogućnostima Banovine, o Hrvatskom domovinskom obrambenom ratu te o junačkoj povijesti hrvatskog naroda. Program se provodi temeljem Pravilnika o izvođenju izvan-učioničke nastave Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta a pomagači u nastavi mogu biti isključivo educirani branitelji koji su dio svog ratnog puta proveli na Banovini kao i branitelji koji potječu i žive na Banovini. U okviru ovoga projekta učenicima se približuju povijesni događaji kao što je junačka borba i pad Gvozdanskog, okupacija Banovine 1991 godine, VRO „Oluja“ i razni ostali povijesni događaji što kod mladih podiže svijest o povijesnim vrednotama hrvatskog naroda
Zrin ima izuzetno bogatu povijest. U srednjem vijeku bio je stolni grad hrvatske plemićke obitelji Zrinski i u njemu je najvjerojatnije rođen Nikola Zrinski Sigetski, najveći hrvatski vojni junak. U to vrijeme Zrin je doživio veliki uzlet. 1577 godine Zrin pada u turske ruke, da bi 1687 bio vraćen u sastav Habsburške monarhije. U novijoj povijesti Hrvatske u ovom gradiću počinjen je jedan od najstravičnijih zločina na civilnim hrvatskim stanovništvu. 9. I 10. Rujna 1943 godine iz trećeg je pokušaja zauzet Zrin te je izvršen genocid nad civilnim stanovništvom. Zrin je tada brojio 143 hrvatske obitelji s ukupno 850 osoba. Glavni štab Narodnooslobodilačke vojske (NOV) i Partizanskih odreda Hrvatske donio je 1943 godine odluku da se napokon uništi to „zloglasno ustaško gnijezdo“. Počinitelji genocida, partizanske postrojbe i poslijeratne vlasti od 1943 do 1946 godine izbrisali su Zrin s lica zemlje i promijenili etničku sliku što je vidljivo i danas. Niti danas, u samostalnoj Hrvatskoj, u Zrinu ne živi niti jedan Hrvat.
Obitelj Šubić, kasnije Zrinski, bili su u svojstvu hrvatskih banova i vojskovođa čuvari hrvatskog naroda i opstojnosti hrvatske države punih 400 godina. U stoljetnim žestokim bitkama protiv Turaka iznjedrili su junake kakvima nema premca u europskoj povijesti. Malo koji narod može se ponositi ovakvim junačkim pričama kao hrvatski. Do 1990 godine, kreatori hrvatske imputirane povijesti, pomno su pazili da se ovakove junačke priče zaniječu hrvatskom narodu. Međutim, došlo je novo vrijeme i nove generacije mladih hrvatskih naraštaja sve više spoznaje kakve velike ljude i kakvu junačku povijest Hrvatska ima.
Obitelj Šubić, kasnije Zrinski, bili su u svojstvu hrvatskih banova i vojskovođa čuvari hrvatskog naroda i opstojnosti hrvatske države punih 400 godina. U stoljetnim žestokim bitkama protiv Turaka iznjedrili su junake kakvima nema premca u europskoj povijesti. Malo koji narod može se ponositi ovakvim junačkim pričama kao hrvatski. Do 1990 godine, kreatori hrvatske imputirane povijesti, pomno su pazili da se ovakove junačke priče zaniječu hrvatskom narodu. Međutim, došlo je novo vrijeme i nove generacije mladih hrvatskih naraštaja sve više spoznaje kakve velike ljude i kakvu junačku povijest Hrvatska ima.
Zrin ima izuzetno bogatu povijest. U srednjem vijeku bio je stolni grad hrvatske plemićke obitelji Zrinski i u njemu je najvjerojatnije rođen Nikola Zrinski Sigetski, najveći hrvatski vojni junak. U to vrijeme Zrin je doživio veliki uzlet. 1577 godine Zrin pada u turske ruke, da bi 1687 bio vraćen u sastav Habsburške monarhije. U novijoj povijesti Hrvatske u ovom gradiću počinjen je jedan od najstravičnijih zločina na civilnim hrvatskim stanovništvu. 9. I 10. Rujna 1943 godine iz trećeg je pokušaja zauzet Zrin te je izvršen genocid nad civilnim stanovništvom. Zrin je tada brojio 143 hrvatske obitelji s ukupno 850 osoba. Glavni štab Narodnooslobodilačke vojske (NOV) i Partizanskih odreda Hrvatske donio je 1943 godine odluku da se napokon uništi to „zloglasno ustaško gnijezdo“. Počinitelji genocida, partizanske postrojbe i poslijeratne vlasti od 1943 do 1946 godine izbrisali su Zrin s lica zemlje i promijenili etničku sliku što je vidljivo i danas. Niti danas, u samostalnoj Hrvatskoj, u Zrinu ne živi niti jedan Hrvat.
Zrin je jedno od lokacija na kojima Udruga veterana 145. Brigade HV već godinama provodi jedinstven projekt „Banovina junačko srce Hrvatske“ koja ima za cilj na stručan način educirati mlade naraštaje o povijesnoj baštini, prirodnim ljepotama i mogućnostima Banovine, o Hrvatskom domovinskom obrambenom ratu te o junačkoj povijesti hrvatskog naroda. Program se provodi temeljem Pravilnika o izvođenju izvan-učioničke nastave Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta a pomagači u nastavi mogu biti isključivo educirani branitelji koji su dio svog ratnog puta proveli na Banovini kao i branitelji koji potječu i žive na Banovini. U okviru ovoga projekta učenicima se približuju povijesni događaji kao što je junačka borba i pad Gvozdanskog, okupacija Banovine 1991 godine, VRO „Oluja“ i razni ostali povijesni događaji što kod mladih podiže svijest o povijesnim vrednotama hrvatskog naroda
Proglašeni su i najbolji radnici koji će dobiti priznanja a među njima su i najmlađi sudionici Igor Komušar (14 g.) i Martin Pilić (9 g.)
Uspjehu akcije čišćenja pridonijela je „vojnička“ organizacija i podjela sudionika u nekoliko radnih vodova. Ručak je organiziran u prirodi, održana je molitva kod križa i zapaljene svijeća za stradale Zrinjane u partizanskom genocidu 1943 godine.
Akcija je trajala do kasnih popodnevnih sati uz pauzu za ručak a pokošeni su i očišćeni prostor starog grada Zrina, pristupni put, prostor oko starog groblja iza crkve sv. Magdalene, plato kod temelja stare župne crkve Načašća sv. Križa - mjesta misnog slavlja 12.9.2015., kosina pristupnih puteva, plato kod same šumske kuće, izgrađena je zaštitna ograda za stoku na bedemima i učvršćen portal.
29.8.2015. godine u organizaciji Udruge veterana 145. Brigade, pod pokroviteljstvom Sisačko-moslavačke Županije a uz financijsku potporu Ministarstva branitelja Republike Hrvatske organizirana je velika radna akcija čišćenja mjesta Zrin od prekomjernog raslinja. Ova akcija organizirana je uoči velike domoljubne manifestacije tradicionalnog hodočašća na Zrin 12.9.2015. kada se odaje počast žrtvama partizanskog genocida. Ova radna akcija okupila je oko 60 sudionika, duplo više nego prošlogodišnji pilot projekt. Sudjelovali su sudionici Hrvatskog domovinskog obrambenog rata (HDOR-a) iz zagrebačke Dubrave, članovi Domoljubnog foruma Dubrave (DFD), članovi Hrvatske gorske službe spasavanja (HGSS) Sisačko-moslavačke županije, djelatnici Hrvatskih šuma – šumarije Dvor, članovi Hrvatskog demokratskog foruma Struga Banska, pripadnici stranke Hrvatska Zora i mnogobrojni drugi hrvatski domoljubi. Akciju je uveličao i dolazak Župana Sisačko-moslavačke županije, gosp. Ive Žinića sa svojim brojnim suradnicima.
Vlatka Sakar
Foto: Marta Pilić
