(VIDEO) 9. ožujka 1949. dr. Vesna Bosanac – ravnateljica ratne bolnice u Vukovaru postala je simbol hrabrosti i humanosti

Kao ravnateljica ratne bolnice u Vukovaru Vesna Bosanac, rođena 9. ožujka 1949., postala je u hrvatskoj i svjetskoj javnosti simbol herojstva, građanske hrabrosti i humanosti.

Nakon pada Vukovara bila je zarobljena i odvedena na teritorij Srbije u logor Srijemsku Mitrovicu, mučilište i gubilište mnogih zarobljenika i hrvatskih vojnika u Domovinskom ratu.

Tu zločinačka politika Srbije nije stala, pa je 1992. Sud u Srbiji podigao optužbu protiv hrvatske heroine zbog navodnih ratnih zločina. Šlag na tortu dogodio se u Hrvatskoj: 2013. godine. SDP, na čijem je čelu tada bio današnji predsjednik Zoran Milanović, je smijenio Vesnu Bosanac s mjesta ravnatelja vukovarske bolnice, a uskoro je počeo i progon vukovarskih ratnih junaka i roditelja poginulih branitelja zbog suprotstavljanja stavljanja ploća na ćirilicu, pismu koje je obilježilo okupaciju Vukovara u vrijeme nakon genocida nad Hrvatima 1991. godine. U tim tragičnim događajima, iniciranim u vrijeme SDP-ove vlade, stradao je i vukovarski junak Darko Pajčić, čija je sudbina pokuša na biti prikrivena, a taj tragični događaj nikada nije objašnjen hrvatskoj javnosti koja je bila zgrožena ozljedama i izgledom pokojnog Pajčić nakon što je hospitalizirani.

Vrijedi zapamtiti i to da je Vesna Bosanac, u vrijeme vlade HDZ-a, bila ispitivana i u Hrvatskoj kao osumnjičena osoba 2011. godine i to na temelju prijave fizičke osobe koja je protiv nje bila podignuta u Srbiji. Prigovaralo joj je zato što je četvoricu ranjenih vojnika JNA iz jedne sobe koja je bila razrušena granatom prebacila u hodnik gdje su bili ranjeni hrvatski branitelji te ih tako navodno izvrgnula maltretiranju.

Vesna Bosanac rodila se 9. ožujka 1949. u Subotici, gradu u Srbiji u kojem živi brojna hrvatska zajednica, gradu koji je do pripojenjs Srbiji 1918., kao ratni plijen u I. svjetskom ratu, bio većinski hrvatski grad i ujedno iza Zagreba grad s najvećim apsolutni brojem Hrvata. Danas, nakon 100 godina otkako je Subotica u Srbiji, Hrvati su tek manjina u gradu.

Njena obitelj je porijeklom iz istočne Slavonije doselila u Suboticu. Završila je Medicinski fakultet u Zagrebu i specijalizirala pedijatriju.

U vrijeme kada su mnogi muškarci odbili preuzeti dužnosti u ratnim bolnicama u Hrvatskoj, a osobito Vukovaru, ova hrabra žena je preuzela tu dužnost i vodila bolnicu u vrijeme neposredno prije i za vrijeme bitke za Vukovar, organizirajući rad bolnice u vrlo teškim ratnim uvjetima. Kroz bolnicu je prošlo dvije i pol tisuće ranjenika, a tisuću od njih je moralo biti podvrgnuto teškim operacijama.

Ostala je u bolnici do sloma obrane Vukovara u studenom 1991. Dva dana nakon pada grada, 20. studenoga je bila odvedena u logor u Srijemsku Mitrovicu u Srbiji. Tamo su je ispitivali oficiri JNA. Bila je podvrgnuta mučenju od strane vojske i organa državne sigurnosti Srbije.

Iz logora je oslobođena je 20. prosinca 1991. godine, intervencijama hrvatskih i međunarodnih vlasti.

U nekoliko navrata svjedočila je pred hrvatskim sudovima i u Haagu protiv osumnjičenih za ratne zločine počinjene u Vukovaru. Tako je 2005. bila prva svjedokinja u procesu protiv tzv. Vukovarske zločinačke trojke, oficira JNA Veselina Šljivančanina, Mile Mrkšića i Miroslava Radića, koje se teretilo zbog ubojstva ranjenika iz vukovarske bolnice na Ovčari. To sve nije spriječilo sramotne presude vukovarskim krvnicima, te općenito sramotno odnosa suda u Haagu, kao i sudova u Hrvatskoj i Srbiji, prema genocidu u Vukovaru. To je tek posebna priča i trajna rana na patnje Vukovara, u kojoj nažalost, veliku ulogu ima sramotan odnos, i vjerojatno ne slučajan, hrvatske države prema gradu mučeničku. O tome godinama govori gradonačelnik Penava, ali i Vilim Karlović i brojni svjedoci vukovarske kalvarije.

O svim tim događajima govori i sama dr. Vesna Bosanac u dokumentarnom filmu „Heroina Vukovara – dr. Vesna Bosanac“