VIDEO Državni vrh položio vijence na Oltaru Domovine i na Mirogoju

Hrvatska danas slavi Dan državnosti obilježavajući 27 godina od proglašenja neovisnosti i suverenosti. Hrvatska slavi Dan državnosti, prisjećajući se 25. lipnja 1991. kada je Hrvatski sabor donio odluku o pokretanju postupka razdruživanja od drugih republika SFRJ i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske. Tim povodom državni vrh položio je vijence na Oltar Domovine na Medvedgradu, na Mirogoju ispred spomenika 'Glas hrvatske žrtve - Zid bol', Središnjega križa branitelja te na grob prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Nakon toga, položen je zajednički vijenac hrvatskoga državnog vrha s izaslanstvima na gradskome groblju Mirogoju ispred spomenika "Glas hrvatske žrtve - Zid bol", ispred Središnjega križa branitelja i na grobu prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. U crkvi sv. Marka misu za Domovinu u 10. 30  sati služit će zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Na euharistijskome slavlju sudjelovat će i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade Andrej Plenković i drugi dužnosnici. Svečani prijam predsjednice Republike u prigodi Dana državnosti Republike Hrvatske počet će u Uredu predsjednice u 18.30 sati. Očekuje se dolazak predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i drugih državnih dužnosnika, te drugih ugednih uzvanika iz diplomacije, kulturnoga i javnoga života.

Zašto slavimo Dan državnosti 25. lipnja?

Dan državnosti slavi se u spomen na 25. lipnja 1991. godine kada je Hrvatski sabor donio povijesnu odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih republika tadašnje SFRJ. Odluka o slobodnom putu u budućnost temeljila se na rezultatima referenduma na kojem je 93,2 posto birača zaokružilo listić "da" za državnu samostalnost. "S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelom svijetu suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana Republike da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašuje samostalnom i suverenom državom, te pozivamo sve vlade i parlamente svih država da prihvate i priznaju čin slobodne odluke hrvatskoga naroda, čin slobode kojim još jedan narod hoće postati punopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta", istaknuo je tom prigodom prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman. Njegov je govor putem radija i televizije pratilo više milijuna građana. Primjena ove Ustavne odluke odgođena je Brijunskom deklaracijom za tri mjeseca radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama. Nakon isteka moratorija, Hrvatska je 8. listopada 1991. raskinula državno-pravne veze s ostalim republikama i postala slobodna, samostalna i neovisna država. Međunarodna zajednica nije odmah prihvatila raspad Jugoslavije, te je cijeloj bivšoj Jugoslaviji nametnula embargo na uvoz oružja. S obzirom na vojnu premoć tadašnje JNA, to je značilo prepuštanje Hrvatske i Slovenije na milost i nemilost velikosrpskoj agresiji. Neposredno nakon toga jugoslavenska vojska napala je Sloveniju, a 3. srpnja jugoslavenski tenkovi ulaze u Baranju. Počela je okrutna agresija na Hrvatsku u kojoj će pasti tisuće žrtava. Hrvatska se uspjela obraniti i vojno povratiti izgubljeni teritorij nizom pobjeda u Domovinskom ratu, uz kasniju mirnu reintegraciju istočne Slavonije i Baranje 1998. godine. Do 2001. Dan državnosti obilježavao se 30. svibnja u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine, a danas se taj datum obilježava kao spomendan - Dan Hrvatskog sabora, piše HRT.