(VIDEO) Petir, Vujić i Kevo o prešućenoj rezoluciji Europskoga parlamenta: ‘Između fašizma, nacizma i komunizma treba staviti znak jednakosti’

Europski parlament 19. rujna donio je Rezoluciju o važnosti sjećanja za budućnost Europe, koja govori o osudi svih vrsta totalitarnih režima.

O ovoj, u hrvatskoj javnosti “prešućenoj” rezoluciji u Argumentima HKR-a 7. studenoga govorili su bivša zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, povjesničar s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta dr. Mario Kevo i politolog Jure Vujić.

Petir je pojasnila da rezolucija nema obvezujuću pravnu snagu, ali i dodala: “Poanta te rezolucije je da se želi pogledati prema budućnosti. Da bi se to moglo napraviti, mora se raščistiti s prošlošću. Rezolucija u jednom svom važnom i bitnom segmentu upozorava na to da su i fašizam i nacizam i komunizam u stvari totalitarni sustavi između kojih treba staviti znak jednakosti, kao i između simbola koji predstavljaju te sustave. Ujedno poziva Vijeće, Europsku komisiju i države članice, kao i rusku Dumu, da poduzmu adekvatne mjere koje preporuča Rezolucija.”

Jure Vujić je upozorio da od bivših komunističkih zemalja-članica EU samo Hrvatska i Slovenija nisu provele lustraciju. “Rezolucija jest neobavezna, ali Venecijanska komisija Vijeća Europe nadzire kako se rezolucije provode. Lustracija je u europskim zemljama učinila puno dobrih stvari”, naglasio je Vujić i dodao:

Procesi lustracije na temelju pozitivnih iskustava u svim komunističkim zemljama otvorili su prostor depolarizacije političkog društva i pokrenuli snažne procese gospodarskog oporavka i i blagostanja.

“To dokazuju makroekonomski parametri u Poljskoj, Češkoj, pa i Slovačkoj, tako da oni sada imaju jednu vrlo, vrlo propulzivnu gospodarsku i društvenu dinamiku.”

Vujić je spomenutu rezoluciju povezao s važnošću stvaranja memorijalne politike: “Memorijalna politika ili odnos prema monumentima i spomenicima totalitarnih sustava prepušteni su nacionalnim zakonodavstvima i tu nemate baš pravila. Ali kad napravimo komparativnu analizu svih tih memorijalnih politika, vidimo da su od devedesetih godina i pada Berlinskog zida, sve zemlje koje su uspostavili tzv. Komisije istine i provjere uklonili sve te spomenike i stavili ih u jedno skladište. Ova rezolucija baš stavlja naglasak i povezuje kulturu sjećanja. Tu je riječ o memorijalnom aspektu i izglasavanju jednog memorijalnog zakona s pravosudnim aspektom. To uključuje gonjenje svih onih koji su radili izravno ili neizravno sa službama unutar tih represivnih totalitarnih sustava.”

Povjesničar s HKS-a dr. Mario Kevo naglasio je da ima još jako puno mjesta i tema za istraživanje, ali se ne ulaže ni dovoljno energije, niti novca.

“Studentima to područje nije zanimljivo, možda zato što nismo raščistili našu prošlost, a dijelimo se na ustaše i partizane.” Upitan o stotinama naslova objavljenima o temi Jasenovca, Kevo je istaknuo: “Velika većina tih knjiga je nastala prije 1990., kada je bilo popularno i moderno pisati o Jasenovcu i kad se svatko smatrao pozvanim da može reći nešto i ponuditi neku istinu. Ako stavimo na stranu sjećanja onih koji su preživjeli Jasenovac, velika većina ove objavljene literature je jako upitne znanstvene vrijednosti.”

Na pitanje o radu i zaključcima Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, Petir je zaključila: “Imamo određeni pomak, ali bih ipak rekla da su neke odluke Vijeća sličnije kamilici nego konkretnim mjerama koje bi trebalo poduzeti da svima te mjere budu do kraja jasne. Predstoji nam vidjeti kako će se postaviti i nova povjerenica i aktualna tajnica Vijeća Europe. Nadam se da će, u kontekstu i ove rezolucije, slijediti njene preporuke, jer to im je, na kraju krajeva, i obaveza.”

Cijelu emisiju možete pogledati ovdje:

Podsjetimo, Rezolucijom se poziva sve države članice EU-a da provedu jasno i principijelno preispitivanje zločina i djela agresije koje su počinili totalitarni komunistički režimi i nacistički režim.

U njoj se, između ostalog, izražava zabrinutost zbog kontinuirane upotrebe simbola totalitarnih režima u javnom prostoru i u komercijalne svrhe te podsjeća na to da je nekoliko europskih zemalja zabranilo upotrebu i nacističkih i komunističkih simbola.

Također se napominje da u javnim prostorima nekih država članica (parkovima, trgovima, ulicama itd.) i dalje postoje spomenici kojima se veličaju totalitarni režimi, što otvara put iskrivljivanju povijesnih činjenica o posljedicama Drugog svjetskog rata i propagiranju totalitarnog političkog sustava.

Rezolucija Europskog parlamenta od 19. rujna 2019. govori o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe.