Vijesti Najčitanije

VIDEO: Ruža Tomašić i Marijana Petir u EP o Haškom sudu

VIDEO: Ruža Tomašić i Marijana Petir u EP o Haškom sudu
VIDEO: Ruža Tomašić i Marijana Petir u EP o Haškom sudu koji se nije vodio načelom pravičnosti i kažnjavanjem zločina Ruža Tomašić i Marijana Petir, zastupnice u Europskom parlamentu na plenarnoj sjednici u Bruxellesu govorile su radu i nasljeđu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju. Obje su iskazale argumentirano nezadovoljstvo s radom suda i njegovom nevjerodostojnošću s obzirom na predmet zbog kojeg je osnovan.
U svom govoru Tomašić je naglasila da je Haški sud trebao procesuirati sve zločine koji su se dogodili u ratovima pri raspadu bivše Jugoslavije te donijeti svojevrstan pravorijek o ratnim zbivanjima na temelju kojega bi se pisala povijest i stvorili uvjeti za pomirenje i suživot u budućnosti.
“Malo je reći da je sud potpuno podbacio u svojoj misiji. Pošteda od progona nekih od glavnih arhitekata rata iz vrha Jugoslavenske narodne armije i obavještajnih službi bivše Jugoslavije, sramotno niske kazne za pokolj na Ovčari i oslobađajuća presuda zlotvoru Vojislavu Šešelju, sporost zbog koje je Milošević izbjegao ruci pravde, a optužnica Ratku Mladiću morala biti reducirana, i politizacija rada tužiteljstva samo su neki od razloga zašto ICTY na kraju priče ne može dobiti prolaznu ocjenu. ICTY nije raščistio nasljeđe rata i kažnjavanjem pravih zločinaca pokazao da se ratni zločin ne isplati. Naprotiv, on je dokaz da se međunarodno pravo često zloupotrebljava u političke svrhe i bojim se da je zasijao sjeme budućih netrpeljivosti ” – istaknula je Tomašić. Nadalje se obratila prisutnim predstavnicima Europske komisije i Europskog vijeća s pitanjem, misle li zaista da će sada doći do pomirenja i da će se povijest konačno staviti u mirovanje. “Znate i sami da samo istina vodi pravdi, a pravda trajnom miru. Ovdje se nažalost jako malo držalo do istine!”, naglasila je na kraju. Pogledajte cijeli govor Ruže Tomašić:   Marijana  Petir se isto tako osvrnula i konstatirala kako Sud nažalost nije ispunio svoju svrhu te je „propustio procesuirati najviše vodstvo Jugoslavenske narodne armije zbog ratnih zločina počinjenih tijekom agresije na Hrvatsku“.
„Na grad Vukovar tijekom opsade palo je više od 6,5 milijuna različitih projektila, ubijeno je više od četiri  tisuće osoba, a šteta stradanja grada procijenjena je na više od milijardu eura. I za to nitko nije odgovarao“, rekla je zastupnica Petir. Istaknuvši kako se Međunarodni kazneni sud trebao voditi načelom pravičnosti i kažnjavanja zločina, Petir je zaključila kako je ipak završetak njegovog rada ostavio “gorak osjećaj da se Srbiji, kao glavnom agresoru, oprostilo puno toga za što je se trebalo kazneno goniti”. „Voljela bih da je Haški sud svoj rad priveo kraju vjerodostojno potvrdivši svoj autoritet, a ne tragedijom zbog nepravične presude oko koje niti samo sudsko vijeće nije ostvarilo puni konsenzus“, zaključila je Petir. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, javnosti poznatiji kao Haški sud osnovan je 25. svibnja 1993. godine Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a. Radi se o kompleksnoj instituciji koja ni na koji način nije uobičajeni nacionalni sud nego prva institucija u povijesti međunarodnog kaznenog prava pod okriljem UN-a. Upravo zbog svoje specifičnosti Sud je od samog početka bio suočen s nizom prepreka i problema, nerijetko su njegova djelovanja korištena za postizanje političkih ciljeva a sjećanje na njegovo posljednje zasjedanje ostaje teško, kao i činjenica da su brojni teški zločini ostali nekažnjeni. Pogledajte cijeli govor Marijane Petir:  
Izvor: narod.hr
#Ruža Tomašić #Marijana Petir

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.