(VIDEO) Sabor odbio istražno povjerenstvo za Agrokor, general Glasnović stanke usporedio s čupanjem dlaka

Hrvatski sabor odbio je u srijedu oporbeni prijedlog da osnuje novo istražno povjerenstvo za Agrokor, za osnivanje je glasovalo 48 zastupnika, protiv ih je bilo 74. HDZ je ustrajao da bi osnivanje povjerenstva bilo protuzakonito, jer zakon jasno kaže da se ono ne može osnovati ako je za neka pitanja koje bi ono trebalo provjeravati, otvoren sudbeni postupak. Postupak je pokrenut, istaknuo je Branko Bačić, odbacujući oporbene teze kako je afera Hotmail bila protuzakonita. To nije točno, savjetnici su koristili sredstva vjerovnika, ne “naša” sredstva, a i DORH je, po kaznenoj prijavi Živog zida, proveo izvide i utvrdio da nije bilo nezakonitosti, tumačio je Bačić. Oporba je, pak, pozivala vladajuće, prije svih HDZ, da se, ipak, predomisle, pa su tražili stanke kako bi im dali priliku za to. “Znam da su mnogi bili na predstavljanju knjige bivše potpredsjednice Vlade Martine Dalić Agrokor – slom ortačkog kapitalizma, i da su impresionirani onime što je Dalić rekla, ali ja vas moram izbaciti iz iluzije, nije došlo do kraja ortačkog kapitalizma nego je on nastavljen”, poručio je SDP-ov Peđa Grbin. Razmislite još jednom. Skrivate istinu što se dogodilo oko lex Agrokor, ustrajao je Gordan Maras, prozivajući vladajuće kako su im prijatelji zaradili milijune i da im je to omogućila HDZ-ova vlada. Zbog čega niste za povjerenstvo i zbog čega skrivate informacije? Dajte da građani čuju što je istina, poručio im je Maras. Osnivanje povjerenstva tražio je i Mostov Nikola Grmoja, koji je podsjetio da je povjerenstvo osnovano prošle godine omogućilo i svjedočenje bivšeg guvernera Željka Rohatinskog. Oporbeno traženje stanki generalu Željku Glasnoviću su bile smješne pa je ocijenio da bi “takve stanke trebalo zabraniti jer su samo čupanje dlaka sa svinjske stražnjice”. Odluku da se osnuje novo povjerenstvo predložio je Most, a potpisalo 16 zastupnika. Povjerenstvo se, prema njihovom ideji, trebalo baviti okolnostima nastanka lex Agrokor, a posebice aferom Hotmail. Zagovornici Povjerenstva isticali su da ono mora utvrditi sve okolnosti vezane za utvrđivanje stanja u koncernu Agrokor te pripremu i donošenje lex Agrokor, posebno tko je, kada, kako i zašto donio odluku o modelu rješavanja problema u Agrokoru, okolnosti formiranja grupe Borg u tzv. aferi Hotmail i ulogu državnih dužnosnika u tome, kako je ta grupa izradila zakon itd. Sabor donio novi Zakon o lovstvu Novi zakon omogućuje osnivanja privatnih lovišta površine od 500 hektara neprekinutog zemljišta jednog vlasnika. Privatna i državna lovišta utvrđuje i ukida odlukom ministar nadležan za poslove lovstva. Zakon propisuje da je zabranjeno loviti divljač lovačkim oružjem u pojasu 100 metara od granice naselja, odnosno 300 metara od granice naselja većih od 10.000 stanovnika u nizini i prigorju te 200 metara od granice naselja većih od 10.000 stanovnika u brdsko-planinskim područjima. Zakon uređuje koncesije u području lovstva, a po pitanju šteta koje nastaju naletom vozila na divljač, predviđa dvije moguće situacije – odgovornost vozača za štetu na divljači i na vozilu ako je vozio suprotno propisima, te odgovornost lovoovlaštenika kada se utvrdi da je šteta nastala kao posljedica lova. Dobna granica za ishođenje lovačke iskaznice smanjena je s 18 na 17,5 godina. Zakonom se u hrvatsko lovstvo ponovo uvodi pojam “lovnika”, osobe odgovorne za provedbu lova čija će se prava i obveze preciznije propisati podzakonskim propisom. Oporba je nezadovoljna novim zakonom, ustrajava da nije riješio problem uništavanja poljoprivrednih usjeva od divljači. Sabor je donio i zakone o probaciji te o provedbi projekata međunarodne institucionalne suradnje EU i projekata tehničke pomoći. Donio je i sedam odluka o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga RH u misijama i operacijama potpore. To su misija potpore miru “Resolute support” u Afganistanu, operacija EU „EUNAVFOR MED Sophia“, aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Poljskoj, operacija potpore mira KFOR na Kosovu, misija potpore miru „NATO misija u Iraku“, „EU NAVFOR Somalija Atalanta“ te u operacijama potpore miru UN-a. Sabor donio novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti Među ostalim, novi zakon predviđa dežuranje liječnika koncesionara u domovima zdravlja vikendima i blagdanima. Kad je riječ o zakupu ordinacija, u zakup će se moći ići po određenom redoslijedu, a 25 posto ordinacija i dalje će ostati pri domovima zdravlja. Liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i onima koji su bili koncesionari, a sada su nositelji ordinacija, novi zakon otvara mogućnost zapošljavanja još jednog liječnika koji će kroz rad u toj ordinaciji moći, kada prethodni liječnik ide u mirovinu, na javnom natječaju i dalje ostati nositelj te ordinacije. Zakonom se osnažuje i preventivna zdravstvena zaštita, rješava radno-pravni status zakupaca u domu zdravlja, uređuje pružanje palijativne skrbi na primarnoj te na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene djelatnosti. Uvodi se i Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite, koji će obuhvaćati sve pružatelje zdravstvene zaštite te mogućnost nagrađivanja za natprosječne rezultate zdravstvenih radnika. Zakonom se unose i promjene u organizaciji hitne medicinske pomoći kroz integraciju objedinjenih hitnih bolničkih prijema i županijske ili gradske hitne službe. Donosi i restrukturiranje i racionalizaciju bolničkog sustava kroz daljnje povezivanje bolnica. Na Zakon o zdravstvenoj zaštiti podneseno je više od 70 amandmana, usvojeno je tek nekoliko onih nomotehničke naravi. Sabor je izglasao i Zakon o lijekovima kojim se uspostavlja novi sustav određivanja cijena lijekova na recept, na način da Agencija za lijekove i medicinske proizvode utvrđuje najvišu dozvoljenu cijenu takvog lijeka na hrvatskom tržištu, a HZZO-u se daje mogućnost pregovaranja o daljnjem sniženju cijena s ponuditeljima.