VIDEO: Tuđmanov govor u Kninu koji je Vesna Pusić nazvala zastrašujućim

NAKON Vojno-redarstvene akcije Oluja prvi hrvatski predsjednik, vojskovođa i pobjednik Domovinskoga rata dr. Franjo Tuđman „Vlakom slobode“  je došao i u Knin (26. kolovoza 1995.) te pred brojnim mnoštvom održao povijesni govor, u kojem je rekao da završetak Oluje možemo nazvati i Danom završetka hrvatskog povijesnog križa. „U Kninu su stvarali svoju srpsku državu da je ujedine s onim bosanskim Srbima i sa Srbijom i njihovom Jugoslavijom. U Kninu su govorili da imaju tri srpska mora, spremali su se za dugotrajno ratovanje, izdavali su svoje novce, a onda pod snagom hrvatske vojske, pod mudrošću naših odluka i našeg vodstva nestalo ih je za dva-tri dana. Nisu imali vremena da pokupe ni svoje bezvrijedne novce, niti devize niti prljave gaće“- kazao je Tuđman. Zatim je podsjetio da je taj pothvat mnogo i koštao, oko milijardu kuna, ali da smo uspjeli zarobiti iznimno mnogo naoružanja. „Nisu samo bježali, pokušali su pružiti otpor, i njih je poginulo više negoli tri puta naših ljudi. Ali to je znak da ćemo znati cijeniti  to što smo izvojevali  i pod cijenu hrvatske krvi i nikom više nikada  nećemo dopustiti da nam ugrozi ovu našu slobodu, ovu našu demokraciju, ovu našu lijepu hrvatsku zemlju u kojoj mora biti mjesta, ne samo za sve hrvatske ljude, nego u kojoj moraju naći svoje mjesto i svi oni izgnani Hrvati iz Hrvatske koje sam u Gospiću pozvao da se vraćaju. A razumije se, od plodnih Kotara pa do svih ovih krajeva koje smo oslobodili ima mjesta  za sve naše ljude i slavit će naš narod  tu svoju slobodu i izgradit će tu svoju Hrvatsku za koju je palo od Zvonimirovih vremena pa do danas premnogo hrvatskih ljudi, za koju je prepatilo premnogo hrvatskih sinova i u tamnicama i Venecije i Beča i Pešte i Beograda.“ Tuđman se posebno osvrnuo i na hrvatske povjesničare, odnosno dao im je zadatak da objasne kako je to taj Knin postao jazbina četničkog antihrvatstva? Stoga se i danas  treba vraćati prvom hrvatskom predsjedniku, ne zaboraviti njegovu iznimnu ulogu u stvaranju hrvatske Domovine, a ne ga marginalizirati i prešućivati, ili što je još gore svrstavati ga „uz bok“ Josipa Broza Tita, koji se borio i stvarao Jugoslaviju, a Tuđman – Hrvatsku. Srbi u Beogradu mogu vikati i „žderati“ se koliko hoće, govoriti da je Oluja bila zločinačka akcija i tome slično. Istina je bila i jeste na našoj, hrvatskoj strani. No, koliko su Srbi bili uvjereni u pobjedu, najbolje se vidi i po tome što nisu željeli prihvatiti mirovni sporazum, već jednostavno pripojiti dio Hrvatske – Srbiji. Kad je 5. kolovoza 1995. krenula Oluja, kad su se začuli prvi topovi iz Knina su bježali kao – zečevi. Oni koji će željeti imat će prigode 4. kolovoza u Zagrebu, na vojnom mimohodu, ponovno vidjeti one koji su ih pobijedili kao agresore. Smiješno je da nama, pobjednicima, oni koji su bili u vojsci agresora i koji su rušili i ubijali tijekom Domovinskoga rata nastoje dijeliti lekcije, kao u školi, što smijemo, a što ne. Bolje bi bilo da nam i Srbi objasne, što je upitao i Tuđman, što je to bilo povijesno da je Knin bio takav antihrvatski užas koji ih je doveo do toga da i 1990. započnu borbu protiv samostalne i demokratske hrvatske države, a koja borba ih je i dovela do toga da neslavno nestanu iz Knina i iz ovih krajeva kao da ih nikada i nije bilo? Pogledajte i poslušajte govor i pokušajte pronaći ima li išta zastrašujuće u Tuđmanovu govoru, kako ga je tada nazvala Vesna Pusić.