Vijesti Najčitanije

Viktor Orban između Schumanove i Soroseve Europe

Viktor Orban između Schumanove i Soroseve Europe
Dok je mađarski premijer Viktor Orban, braneći europsko pravo na Božić bez “navlačenja zavjesa”, izgovarao svoju božićnu čestitku, koja je zapravo apel za zaštitu i očuvanje kršćanskih temelja Europe, Njemačka se na simboličan način još jednom suočavala s posljedicama napuštanja tih temelja. Orban, kao crna ovca europskih mainstream medija i politike proizvedene po mjerilima Soroseve multi-kulti dogme, stišan je namjerno da Europljani ne bi čuli o čemu to zapravo govori. Nasilje proizišlo iz različitih kulturnih i civilizacijskih obrazaca u Njemačkoj također se pokušava medijski stišati. Da Nijemci i Europljani ne bi vidjeli koliko je bespomoćna, dezorijentirana Njemačka koja se odriče svojih kršćanskih korijena. Orban je podsjetio na riječi utemeljitelja EU-a Roberta Schumana da će “Europa biti kršćanska ili je neće biti”, na riječi prvog postkomunističkog mađarskog premijera Joseffa Antalla da je “u Europi i ateist kršćanin”. I poručio da je ključ europske kršćanske kulture i njezine uključivosti upravo u tome da priznaje svoju nesavršenost i uči iz nje, trudeći se biti boljom, upozorivši na pokušaj razaranja tog imunološkog sustava kršćanske Europe. Istodobno je Njemačka u praksi svjedočila razaranju svog imunološkog sustava. ’Problemi u vezi’ U njemačkom gradiću Kandelu, uz francusku granicu, dogodilo se ubojstvo pred kojim je pokleknula njemačka pravna država, koje je dovelo u nepriliku društveno-političke radnike u medijima, koje bi moglo utjecati čak i na pregovore o vladi velike koalicije SPD-CDU. Prva je vijest glasila da je petnaestogodišnji tinejdžer afganistanskog podrijetla u lokalnoj drogeriji zaklao petnaestogodišnju tinejdžerku, svoju bivšu djevojku. Potom se pokazalo da Abdul D. uopće nije petnaestogodišnjak, već je bliže tridesetoj, da vjerojatno uopće nije ni Abdul. Njemačka država pojma nema tko je on, jer je jedan od imigranata koji su ušli bez dokumenata registrirajući se pod tipičnim muslimanskim imenima, kao tinejdžeri. Jer to ih uvelike štiti od kaznenog progona. Boravio je u azilantskom centru u Kandelu, gdje je u međuvremenu ostvario nešto što njemački mediji opisuju kao “ljubavnu vezu”, s petnaestogodišnjom Mijom. Njezini su se roditelji pohvalili njemačkom dnevniku Bild da su ga primili kao sina. Mia je prekinula tu “vezu”, a njezini roditelji su ga više puta prijavljivali policiji zbog prijetnji i zastrašivanja. Policija je razgovarala s njime upravo toga kobnog 27. prosinca, prije nego što je zaklao Miju. Ali, nisu imali zakonske osnove za uhićenje. Državna odvjetnica je odmah odbacila terorizam kao motiv. Politički korektni mediji ukazuju da je to bilo ubojstvo zbog “problema u vezi”. Da je Njemica ubila imigranta, vjerojatno bi to odmah bio zločin iz mržnje. Navodnog Abdula kazneni progon može eventualno tek “okrznuti”, jer je za njemačku državu on – petnaestogodišnjak. Glasnogovornik SPD-a B. Lischka solomonski je predložio da ga se deportira u Afganistan bez suđenja! Jer opterećuje pregovore o velikoj koaliciji... Zamislimo sad da se Abdul zvao Hans. Bio bi prva vijest u svim medijima, odmah oglašen pedofilom i bez sumnje osuđen za pedofiliju, a Mijini roditelji za zanemarivanje djeteta i poticanje pedofilije. No ono što vrijedi za Hansa, ne vrijedi za Abdula, jer ga je, štiteći njegovo pravo na različitost, njemačka država stavila iznad svog Ustava i iznad svojih zakona. Napadači opet pobijedili A navodni Abdul je različit i po tome što u civilizacijskom i religijskom modelu iz kojeg dolazi, on nije bio ni u kakvoj “vezi” s Mijom, niti on može imati “problema u vezi”, niti je Mia bila maloljetna tinejdžerica, već njegova žena, njegovo vlasništvo, koju ima pravo kazniti zbog odbijanja. Njemačka pravna država, kao jedan od temelja kršćanske Europe, nema model za sankcioniranje Abdula. A i boji se domino-efekta, unutarnjeg društvenog sukoba, porasta netrpeljivosti prema svim muslimanima... Za razliku od tragedije u Kandelu, u njemačkom glavnom gradu Berlinu kapitulacija njemačke pravne države pred različitošću muslimanskih migranata poprimila je oblik groteske. Na tradicionalnom dočeku Nove godine kod Brandenburških vrata policija je pripremila – sigurne zone za žene. A sve to kako bi spriječili masovne seksualne napade muslimanskih migranata kakvi su prije dvije godine počinjeni organizirano u Kölnu, ali i u drugim njemačkim gradovima. Tako su Njemice, na vrhuncu promocije ravnopravnosti, na dočeku 2018. dobile svoj geto u njemačkom glavnom gradu pod paskom specijalne policije. Ali, napadači su opet pobijedili. U Berlinu je zabilježeno 10 seksualnih napada na žene, a u Kölnu sedam. Prave ćemo brojke vjerojatno saznati za nekoliko mjeseci. Njemačka pravna država opet je nemoćna, njezin sustav nije postavljen tako da organizirane napade muslimanskih migranata na žene prepozna kao organizirane napade na temeljne vrijednosti kršćanske Europe, usmjerene na njihovo podčinjavanje i pokazivanje vlastite dominacije. Njemačka pravna država nema odgovor na imunološki sustav kršćanske Europe na koji sustavno upozorava Viktor Orban. Za pet godina o tome će govoriti i Angela Merkel. Vjerojatno prekasno da Schumanova kršćanska Europa odbije napad Soroseve multi-kulti dogme.   Višnja Starešina / Slobodna Dalmacija
#Višnja Starešina

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.