Vijesti Top vijest

Višnja Starešina: Plenković je u Bruxellesu poražen i ponižen, ali tko će mu to reći

Višnja Starešina: Plenković je u Bruxellesu poražen i ponižen, ali tko će mu to reći
Hrvatska je u ozbiljnome političkom rasulu, a premijer se vraća ozbiljno uzdrman. Andrej Plenković više nema prostora za pobjednički potez na domaćoj sceni, a nema ni kamo otići. I on je zaista odradio svoju dionicu. Samo, tko će mu to reći, pita se Višnja Starešina u kolumni za tjednik Lider Potvrdi li Europski parlament dogovorenu novu šeficu Europske komisije Ursulu von der Leyen, takvom su podjelom uloga Merkel i Macron otvoreno pokazali svoju dominaciju nad Unijom i sigurno produbili postojeće unutarnje prijepore između starih i novih članica, između Zapadne i Istočne Europe Dogovornom raspodjelom funkcija u Europskoj uniji i Europskoj komisiji stara je Europa pokazala novoj kako zaista vidi njezinu ulogu u upravljanju i budućem reformiranju Unije. Nove Europe nema za upravljačem, čak ni simbolično. Kormilo Europske komisije povjereno je Ursuli von der Leyen, aktualnoj njemačkoj ministrici obrane i dugogodišnjoj najbližoj suradnici Angele Merkel. Financijsko upravljanje, odnosno čelna pozicija u Europskoj središnjoj banci, prema dogovoru, prelazi u francuske ruke, aktualnoj šefici MMF-a Christine Lagard. Belgija i Španjolska, poslušne i bliske glavnoj francusko-njemačkoj osovini EU, dobile su utješne nagrade, pozicije predsjednika Europskog vijeća (Charles Michel) i predstavnika EU za vanjsku i sigurnosnu politiku (Josep Borrell). Neposlušna Italija nije, dakako, dobila ništa. Cijela nova Europa nije dobila gotovo ništa. Odnosno dobila je samo pola mandata predsjedanja Europskim parlamentom, što bi trebalo pripasti Bugarinu Sergeju Staniševu, što je ujedno degradacija socijaldemokrata i socijalista u raspodjeli čelnih pozicija EU jer su nakon velikih apetita koji su sezali sve do čelne pozicije EK-a na kraju svedeni na pola mandata bivšega bugarskog komunista u predsjedanju Europskim parlamentom. Plenković kao ‘zec’ i tragičar Novoj Europi oduzeta je čak i ona ukrasna pozicija predsjednika Europskog vijeća koji, kao, koordinira šefove država i vlada država članica, a koju trenutačno obnaša poslušni Poljak Donald Tusk. Potvrdi li na kraju Europski parlament dogovorenu novu šeficu EK-a von der Leyen, takvom su podjelom uloga Merkel i Macron otvoreno pokazali svoju dominaciju nad Unijom i sigurno produbili postojeće unutarnje prijepore između starih i novih članica, između Zapadne i Istočne Europe. Gdje je tu Hrvatska? U podjeli visokih funkcija nigdje. Što i nije neko iznenađenje. Ali zato bi Andrej Plenković mogao postati svojevrsni tragičar utrke za europske funkcije, najveći ‘zec’ te utrke uveden kako bi povukao i trkače i publiku u početku, a koji se pogubio prije finiša. Ma koliko nastojao prikriti osobno razočaranje rezultatom i sanirati štetu izjavama kako je Ursula von der Leyen vrlo dobro rješenje za Hrvatsku jer je bila u Hrvatskoj (a gdje nije bila?) i kako dobro poznaje novog predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela, Andrej Plenković ​vraća se s briselske raspodjele funkcija poražen i ponižen. Naime, previše je otvoreno pokazivao koliko mu je stalo osvojiti neku od tih funkcija, ponajprije one predsjednika Europskog vijeća. Njegova je ambicija bila izražena toliko da se pred kraj pregovora s njom javno sprdao čak i bugarski premijer Bojko Borisov predloživši ga za predsjednika EK-a, a prozvao ga je, ne imenovavši ga, čak i Emmanuel Macron, okrivljujući njegovu osobnu ambiciju za blokadu pregovora. Hrvatska u političkom rasulu Pritom je Plenković, koji voli svisoka poučavati što je to EU i kako funkcionira, pokazao da je on taj koji to zapravo ne razumije. Povjerovao je da on istinski pregovara i suodlučuje o raspodjeli pozicija jer ga je Angela Merkel izabrala da zajedno s latvijskim premijerom Karinšom vodi pregovore uime pučana.
Plenković je povjerovao da on istinski pregovara i suodlučuje o raspodjeli pozicija te se ponadao da će u toj igri uspjeti pogurati sebe na neku od pozicija. A bio je samo paravan i predvidljiv dečko s velikim osobnim ambicijama koje su toliko ispred i iznad svega da mu zaklanjaju pogled
Ponadao se da će u toj igri uspjeti pogurati sebe na neku od pozicija. Nije mogao sakriti iznenađenje i uvrijeđenost kad je shvatio da se pravi pregovori vode negdje drugdje, da je on samo paravan i predvidljiv dečko s velikim osobnim ambicijama koje su toliko ispred i iznad svega da mu zaklanjaju pogled. S pozicije hrvatske države nije ugodno imati predsjednika vlade u kojem svi vide najvećega ‘zeca’ u utrci za europskim funkcijama, a on sebe uistinu vidi sa zlatnom medaljom oko vrata. Nije to dobro za pozicioniranje države u raspodjeli drugih funkcija u EK-u, a ni za percepciju ozbiljnosti države. Ali u dinamici EU ta će se epizoda brzo zaboraviti. No glavno iskušenje čeka Andreja Plenkovića nakon povratka iz Bruxellesa. Vlada mu je opterećena aferama, njezina rekonstrukcija bit će iznuđeni potez, prijevremeni parlamentarni izbori njegov su sigurni poraz, predsjednički su mu pretežak ispit, stranka mu je u frakcijama i lobijima. Uz to, Hrvatsku čeka predsjedanje Unijom. Hrvatska je u ozbiljnome političkom rasulu, a premijer se vraća ozbiljno uzdrman. Sigurno je da će ga barem Zoran Milanović stalno podsjećati da je stavio državu u službu osobnih europskih ambicija i izgubio. Andrej Plenković više nema prostora za pobjednički potez na domaćoj sceni, a nema ni kamo otići. I on je zaista odradio svoju dionicu. Samo, tko će mu to reći? LIDER/ Višnja Starešina/Foto:FaH
#poraz #Europa #Bruxelles #Andrej Plenković #Višnja Starešina

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Top vijest

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Top vijest

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Top vijest

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Top vijest

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Top vijest

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Top vijest

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Top vijest

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Top vijest

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Top vijest

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Top vijest

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Top vijest

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.