Vladajući bez oporbe ponovno na silu guraju ćirilicu; Pupovac još i prijeti

Osporavanje većine kojom Sabor treba izmijeniti Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina Milorad Pupovac nazvao je "opasnim i po namjeri i po konzekvencama" Saborski Odbor za Ustav u ponedjeljak je prihvatio prijedloge izmjena dvaju zakona kojima se omogućuje raspuštanje gradskih vijeća koja lokalne statute odbiju uskladiti sa zakonskim pravima nacionalnih manjina, no predlažu da se zakoni ne donose u hitnoj proceduri, nego u dva čitanja. Zakoni su podržani jednoglasno, no na sjednici nije bilo zastupnika iz HDZ-a i HDSSB-a. Na odustajanje od žurnog postupka Odbor se odlučio nakon tumačenja predsjednika Peđe Grbina (SDP) da je za izmjene Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina nužna dvotrećinska većina. Ministar uprave Arsen Bauk kazao je kako se Vlada ne protivi ideji da se taj i prijedlog izmjena Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi donesu u redovitoj proceduri, kako bi se ostavilo više vremena za postizanje konsenzusa s oporbom. "Bez opozicije zakon neće biti donesen jer je potrebna dvotrećinska većina za donošenje. Stalo nam je da se ova priča završi", poručio je Bauk. Ponovio je da je riječ o zakonskim izmjenama na temelju odluke kojom je Ustavni sud u kolovozu prošle godine ustavno nedopuštenim ocijenio referendumsko pitanje "o ćirilici". Ustavni sud tada je Vladu zadužio da u roku od godine dana u proceduru uputi zakonske izmjene, kojima će utvrditi mehanizme za slučajeve kada lokalna predstavnička tijela odbijaju uskladiti statute gradova i općina sa zakonskim pravima nacionalnih manjina. Vukovarsko Gradsko vijeće ministar je zadužio da u statutu grada odredi područja na kojima će se postaviti ploče s natpisima na hrvatskom i srpskom jeziku, odnosno na latinici i ćirilici. "Sve priče da je članak 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina pravi temelj da se Vukovar izuzme od dvojezičnosti pokazale su se netočnima, jer je Ustavni sud ukinuo tu odredbu statuta", kazao je Bauk. Time je odgovorio na tumačenje HDZ-a da se situacija s ćirilicom u Vukovaru mogla izbjeći da je Vlada primijenila zakonsku odredbu po kojoj se prava nacionalnih manjina imaju implementirati sa svrhom poticanja snošljivosti i suživota između manjinskih zajednica i većinskog naroda. Ocijenio je i kako je oštra reakcija vukovarskih vlasti na predložene izmjene bila nepotrebna, "jer Gradsko vijeće ima još mjesec dana za urediti uporabu jezika nacionalnih manjina u Statutu". Osporavanje većine kojom Sabor treba izmijeniti Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina Milorad Pupovac (SDSS) nazvao je "opasnim i po namjeri i po konzekvancama". "Vidimo da se na mala vrata želi uvesti deregulacija prava manjina, i to je kontinuitet nekih stranaka koje žele otvoriti prostor da se umanje prava nacionalnih manjina", kazao je Pupovac. Podsjetio je kako je Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina inicijalno donesen s dvotrećinskom većinom glasova, te ocijenio da se na isti način moraju donositi i njegove izmjene. "Ako kolege iz HDZ-a ovdje ne žele sjediti, a u Gradskom vijeću Vukovara, u komisiji za izradu statuta ne žele imati pripadnike srpske manjine, onda je to loš znak. Onda to znači da vodeća oporbena stranka odustaje od politike koju je sama promovirala od 2002./2003. do 2011. Takva praksa nije dobra", poručio je Pupovac. Odbor za Ustav utvrdio je i konačni tekst novog zakona o referendumu, u kojem se odustalo od rješenja po kojem bi se potpisi potpore referendumskim inicijativama prikupljali samo u uredima državne uprave te elektronički, putem sustava e-građani. Kao osnovni model u konačnom se tekstu definira prikupljanje potpisa putem sustava e-građani, no organizatori referenduma moći će potpise prikupljati i na ulicama. "Odredbu o prikupljanju potpisa ne donosimo zbog politike i političara, nego zbog građana. ako javnost nije za to da se potpisi skupljaju u uredima državne uprave, onda imamo obvezu to promijeniti", pojasnio je Grbin. Dodao je kako se pritom definira da se potpisi neće moći prikupljati u vjerskim, obrazovnim i zdravstvenim institucijama, u prostorima državne i javne uprave i sl. Podsjetio je da je inicijativa za "referendum o referendumu" prije tri tjedna završila prikupljanje potpisa. "Nažalost, ne znamo što se događa s prikupljenim potpisima, gdje su, što se s njima radi, dopunje li ih se", kazao je Grbin. "Posljednja inicijativa je prikupljala potpise ispred crkava za koje smatramo da nisu prikladna mjesta za prikupljanje potpisa", kazao je Grbin. Novim prijedlogom propisuje se i da će organizatori za svaki dan prikupljanja, prikupljene potpise idućeg radnog dana morati predati nadležnoj instituciji, dakle uredu državne uprave u županiji ili gradu u kojem su prikupljeni. Laburist Dragutin Lesar smatra da bi zakonom trebalo precizirati obvezu lokalne samouprave da osigura dovoljan broj mjesta za prikupljanje potpisa, a podsjetio je da su za jednu referendumsku inicijativu u Splitu bila odobrena svega četiri takva mjesta. Predložio je da se odredi kako broj mjesta za prikupljanje potpisa ne može biti manji od broja biračkih mjesta u toj jedinici. S njegovim su stavom suglasni i Pupovac te Ingrid Antičević Marinović, koja je ustvrdila da zadarske vlasti samo nekim političkim opcijama omogućuju predizborne skupove na Narodnom trgu.