Vijesti Top vijest

Vlado Iljkić: 'Referendum o ćirilici' ne oduzima stečena prava manjina!

Vlado Iljkić: 'Referendum o ćirilici' ne oduzima stečena prava manjina!

vlado-iljkic-111

''Opseg prava se manjinama ne mijenja, mijenjao bi se kriterij. Međunarodne obveze ostaju.''

Stožer za obranu hrvatskog Vukovara prikupio je 650 tisuća potpisa za raspisivanje referenduma, ali kako stvari stoje on će im biti onemogućen pod izlikom zaštite prava manjina. Tu ocjenu iznose članovi Vlade, ali i sam predsjednik HDZ-a, Tomislav Karamarko. Svi ponavljaju isto, što u Stožeru objašnjavaju kao neznanje ili namjerno prikrivanje potpunih informacija.

Naime, Karamarko je dao potpis za raspisivanje referenduma i potom se "posuo pepelom". Nazvao je referendum nepotrebnim i pozvao na zaštitu prava svih manjina u Republici Hrvatskoj. - Mi nismo za smanjivanje prava koje imaju nacionalne manjine iz jednostavnog razloga jer su to stečena prava i u trenutku ulaska u EU ona su bila aktivna - kazao je Karamarko. Upravo su to riječi koje ponavljaju svi vodeći političari u zemlji, a članove Stožera dovode do ludila jer nitko ne želi čuti njihovu stranu, odnosno stranu zakona i odredbi Republike Hrvatske. - Ne znam zašto se najviši politički predstavnici u zemlji odnose s nerazumijevanjem prema ovoj tematici, ali stvari su jasne i voljeli bismo imati prostora za iznijeti ih. Dakle, nacionalne manjine u Hrvatskoj mogu svoja prava na jezik i pismo ostvariti na tri načina. Odredbama propisanima Ustavom, što znači da je trećina stanovništva dovoljna za ostvarivanje prava. Zatim međunarodnim ugovorima, kao u slučaju talijanske i češke manjine. I na kraju, lokalnim sporazumima - rekao nam je član Stožera zadužen za pravna pitanja, Vlado Iljkić. Pojasnio je detaljnije ovaj posljednji dio, vezan uz lokalne sporazume. Naime, to je kamen spoticanja. - Postoje dva načina da se na lokalnoj razini ostvare prava manjina na jezik i pismo. To su stvarna potreba i zahtjev manjine. Znači, dovoljno je da samo jedna osoba preda zahtjev i on će biti razmotren. Malo koja zemlja na svijetu ima tu odredbu i po tome smo napredni. I ono što mi želimo jest lokalnim zajednicima omogućiti više prostora za donošenje odluka - govori Iljkić. Ukratko, Česi i Talijani ne bi ostali bez svojih prava jer se u Republici Hrvatskoj poštuju Ustav, zakoni i međunarodni ugovori. Uz to, Ustav nije iznad međunarodnih ugovora pa se nitko na to ni ne može pozivati. - Referendum ne može promijeniti situaciju za Talijane ili Čehe. Nije takav kakvim ga se predstavlja - diskriminatorski. Ne, opseg prava se manjinama ne mijenja, mijenjao bi se samo kriterij. Time nitko ništa ne bi izgubio, a mi bismo od države dobili više senzibiliteta prema lokalnoj zajednici. To je ono što nam nedostaje - ističe Iljkić. To znači da referendum zapravo nije potreban? - Da! Niti je ovaj potreban, niti je bio potreban onaj o braku. Kada bi ova vlast poslušala volju naroda ne bi bilo potrebe posezati za direktnom demokracijom. A pitanje je zašto se toliko vlast boji takve demokracije i želi biti tutor narodu. Neka onda donesu odredbu da smo sultanat i sve će biti u redu, narod više nitko neće ništa pitati čak ni deklarativno - ironičan je Iljkić. Napomenuo je da u ovoj situaciji Stožer zapravo predstavlja civilnu obranu od Vlade, ovakve kakva jest.

- Ne slušaju narod, a narod zna što se događa u Vukovaru. Ako žele osvjetlati obraz neka naprave novi popis stanovništa, ali ne samo Srba kako nam spočitavaju nimalo dobronamjerni kritičari, već kompletni popis stanovništva u Vukovaru. To želimo jer smatramo da ovaj koji je popisan nije u redu. Samo želimo pošteniju, stručniju i moralniju primjenu zakona, a vlast se tome protivi - kaže Iljkić. Protivi se i Tomislav Karamarko, ali to zapravo znači da se više ne može vezati HDZ uz Stožer? - Nikoga se ne može vezati uz nas. Svi žele profitirati na nama, apsolutno svi koji nam se približe žele korist. A mi smo spremni sa svima razgovarati, želimo da nas se sasluša, ali nema nikakvog pakta ni sa kime. Zato nam smeta što se ova inicijativa uporno pokušava instrumentalizirati. Uostalom, ne mora Vlada s nama ni razgovarati, ali neka porazgovaraju sa stradalnicima, od silovanih žena i muškaraca, logoraša, udovica, djece koja su ostala bez roditelja... S njima nitko nije razgovarao, nije ih briga kako oni gledaju na sve ovo. I nije to samo "hrvatska stvar", u Stožeru imamo Srbe, muslimane, Bošnjake, Mađare, Rusine i druge manjinske pripadnike. Oni su, kao i svi mi, svjesni da ovime štitimo srpsku manjinu i hrvatsku većinu. Kako to točno ovime štitite srpsku manjinu i hrvatsku većinu? - Tako što čuvamo ono što smo stekli. Ovo što se događa šteti miru i začecima istinskog oprosta. Stalno nam govore da mrzimo Srbe, ali ne mrzimo, mi želimo da se procesuira pojedince koji su činili zločine, kao što želimo i da srpska manjina, odnosno njeni predstavnici, preuzme više odgovornosti. Ono što se dogodilo u Vukovaru tiče se sviju nas i za suživot su potrebni ravnopravnost i empatija.

Kazao je potom da su optužbe s Kristalnom noći deplasirane i gnjusne, a potom i podsjetio što su Srbi sve dobili, a da nitko od njih nije ni pomislio negativno reagirati. - Dobili su škole, vrtiće i brojne institucije, iako ih nije bila trećina. To su njihova prava i nitko im ih ne pomišlja oduzeti. No po uvođenju dvojezičnosti ipak želimo više senzibiliteta i jasnije kriterije. Za kraj je svima koji ih nazivaju diskriminatorima ili mrziteljima podsjetio na primjere u Europi. - Francuska, Belgija i Luksemburg nisu potpisale konvenciju koja regulira prava nacionalnih manjina.

Izvornu vijest možete pogledati OVDJE

#Intervju #referendum #STOŽER ZA OBRANU HRVATSKOG VUKOVARA #vlado iljkić #manjine #stečena prava

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Top vijest

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Top vijest

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Top vijest

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Top vijest

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Top vijest

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Top vijest

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Top vijest

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Top vijest

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Top vijest

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Top vijest

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Top vijest

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.