Vlatko Cvrtila uvjerljivo objasnio zašto nismo spremni za veći izbjeglički val

''Ako se radi o velikom broju izbjeglica, treba računati na prehranu, grijanje i druge stvari. Pitanje je – je li na to hrvatski proračun spreman. Mislim da nije'', rekao je Cvrtila Iako su se po pitanju izbjegličke krize mediji uglavnom zadržavali na humanitarnom aspektu, postaje sve jasnije kako se za ovu stvar vežu dublja pitanja koja sada ili će u još većoj mjeri doći do izražaja. Profesor Vlatko Cvrtila ukazao je na nekoliko slojeva ovog problema; sigurnosni, demografski ekonomski, vjerski, kulturni i sociološki. Za portal Direktno.hr objasnio kakav će utjecaj imati izbjeglička kriza po ovim aspektima na Hrvatsku, koje su joj alternative u postupanju s izbjeglicama i je li Hrvatska uopće spremna na izbjeglički val. 'Prije svega, tim ljudima treba pomoći. Međutim, želja migranata nije privremeni boravak u zemljama primateljicama nakon čega slijedi povratak u domovinu, već da ostanu živjeti za stalno. Do sada je ušlo 350.000 izbjeglica, a do kraja godine smatra se da će se ta brojka popeti na milijun. Izbjeglice su probile kopneni put, vidjeli su operativnu nedjelotvornost na granicama. Tako da se zapravo vidi da Ostojić, kada kaže da je spreman za dolazak izbjeglica, zapravo zna da nije, jer osim drastičnijeg primjenjivanja sile na granici nitko ne može zaustaviti val. Silu, međutim, neće nitko primjenjivati. To su probale Makedonija i Mađarska pa su, nailaskom na osude, prestali'', rekao je Cvrtila. Kao drugu opciju zaustavljanja 'prodora koji kreće prema seobi naroda', Cvrtila ističe podizanje zida. Međutim, napomenuo je, u slučaju Hrvatske takvo nešto ne dolazi u obzir budući da se radi o preko 1.000 km istočne granice. Brzo rješenje problema s velikim valom izbjeglica, a što je i najefikasnije rješenje za Hrvatsku, istaknuo je Cvrtila, brzi je transport izbjeglica do sljedeće granice. No, tu se za Hrvatsku, otvara problematično pitanje. ''Problem je sljedeći; ukoliko će Slovenija i Mađarska zapečatiti granice, izbjeglice ostaju kod nas duže vrijeme. Imamo kakvih takvih objekata za zbrinjavanje, ali to je velik trošak. Ako se radi o velikom broju izbjeglica, treba računati na prehranu, grijanje i druge stvari. Pitanje je – je li na to hrvatski proračun spreman. Mislim da nije'', rekao je Cvrtila. Problem je i u kvotama, istaknuo je Cvrtila. Ukoliko se bude govorilo o priljevu od milijun izbjeglica, za Hrvatsku će to značiti 10.000 ljudi. Onda će, napomenuo je Cvrtila, do izražaja doći ostali dubinski problem koji zasada ne izlaze na površinu. Sigurnosni problem Jedan od njih je sigurnosni problem, upozorio je Cvrtila, budući da među izbjeglicama ima ljudi koji se namjeravaju baviti kriminalnim djelatnostima odnosno terorističkim djelovanjem. ''To mogu biti čisti teroristički akti, ali ti ljudi mogu djelovati i kao instruktori ili transmiteri koji će vrbovati i slati druge u zaraćena područja. Klasični kriminalitet se demonstrira u silovanjima, pljačkama. Njemačka i Srbija su već svjesni takvih stvari.  U jednom srpskom selu gdje je smješteno 150 izbjeglica, provaljeno je u 42 objekta u mjesec dana, nuždu su vršili ljudima u kadama i slično'', opisao je Cvrtila i dodao je kako  je nemoguće utvrditi tko bi se od migranata mogao baviti kriminalom budući da su podaci iz matičnih zemalja nedostupni. Socijalni problem, ističe Cvrtila ogledava se u strahu domicilnog stanovništva. ''Od toga da bi među izbjeglicama moglo biti terorista do toga da će im izbjeglice kao jeftinija radna snaga uzeti njihove poslove. U tom smislu moguće su tenzije kod domaćeg stanovništva'', rekao je Cvrtila. Međutim, prijeti opasnost od eskalacije nezadovoljstva od strane izbjeglica. ''Ljudi koji dolaze već na granicama i kolodvorima dižu mini revoluciju i mnogi od njih se neće snaći i biti zadovoljni sa svojim statusom u zemljama primateljicama. To će dodatno dovesti do destabilizacije. Ista situacija će se događati u Hrvatskoj'', napomenuo je profesor Cvrtila. 'Crni scenarij' Upozorio je i na vjerski problem, budući da islamizam ima čvrste metode koje ne napušta. Međutim, tu su i oni kulturološke i ekonomske prirode. ''Europa ima vrlo loša iskustva sa zbrinjavanjem ljudi drugačije vjere. S vremenom ti ljudi traže teritorij  na koji su se doselili. Na taj način Hrvatska bi ostala bez teritorija. Njemačka, primjerice, ima jednu taktiku, a to je razbijanje ćelija. Hrvatska, obzirom da je mala, ne može to napraviti. Za veliki val nismo spremni, manji val bismo možda i mogli podnijeti, jer imamo iskustva iz Domovinskog rata'', rekao je Cvrtila. Napomenuo je kako su neke zemlje EU svjesne da se radi o višeslojnom i dubinskom problemu. ''To znaju zemlje koji podižu zid, pa i Njemačka, koja prikriveno inzistira da se poštuje Schengen, javnost se humanitarno ponaša, a to su zemlje koje su trebale zadržati izbjeglice kako bi na neki način spasile srednju Europu. Sada kada su vidjeli da to ne ide, sada će suspendirati Schengen'', rekao je Cvrtila. U onom 'crnom scenariju', upozorio je Cvrtila, Hrvatska će imati probleme u vidu socijalnih nemira, pobuna ljudi. Morat će brinuti o izbjeglicama , a dolazi zima. ''Umjesto samo humanitarnim aspektom, nismo se bavili strateškim problemima izbjegličkog vala. Politika se u tome nije snašla'', zaključio je Cvrtila.