Vojska traži 20 doktora, plaća oko 10 tisuća kuna

Za služenje u misijama UN-a i NATO-a dnevnice od 100 dolara, odnosno 100 eura U trenutku kada se događa odljev liječnika iz Hrvatske, Oružane snage RH objavile su natječaj u kojem nude zapošljavanje većeg broja liječnika. Njihov broj se, naime, tijekom godina smanjio na 85, a prosječna starost im je 54 godine. Dugogodišnji odljev Oružane snage još posjeduju 20-­ak ambulanti i dvije vojno­zdravstvene ustanove – Zavod za zrakoplovnu medicinu, smješten u KB-u Dubrava u Zagrebu, te Zavod za pomorsku medicinu u Splitu. Kada Oružane snage i ne bi imale ciljeve koje trebaju ispuniti kao članica NATO-­a, liječnika bi bilo premalo. No, glavni cilj je uspostava zdravstvenih postrojbi tipa Role 1 i Role 2 za potporu našim vojnicima u međunarodnim vojnim operacijama u budućnosti. Savjetnik načelnika Glavnog stožera OSRH za zdravstvo, brigadni general dr. Boris Zdilar, kaže da je vojska pokrenula natječaje za prijam liječnika jer se mora nadoknaditi dugogodišnji odljev. – Za ovu godinu potražujemo 20 liječnika – kaže Zdilar. U vojsci su svjesni da mladim liječnicima moraju ponuditi brojne pogodnosti. Promijenjen je pravilnik o dodacima na plaću i uveden dodatak za deficitarnu struku, čime je postignuto da plaće liječnika u vojsci budu veće nego u civilnim zdravstvenim ustanovama. – Plaća liječnika početnika u vojsci iznosi, sa svim dodacima, oko 10 tisuća kuna – kaže Zdilar. Vojska je prilagodila i sustav kako bi mladi liječnici u manje od tri mjeseca prošli i dragovoljni vojni rok te skraćenu temeljnu vojnu izobrazbu za časnike zdravstvenog smjera. Zdilar ističe pogodnost da mladi liječnici mogu ući u sustav i bez završenog stručnog ispita i dozvole za samostalan rad. Polugodišnji pripravnički staž mladi liječnici mogu obaviti u vojsci, a za to vrijeme primat će punu plaću. U vojsci su svjesni kako mladim liječnicima ne mogu ponuditi sve stručne uvjete, kakve bi imali u nekoj od klinika, no nude specijalizacije – iz hitne medicine, medicine rada, interne, neurologije i psihijatrije te epidemiologije. Nude i nešto što civilne klinike ne mogu – sudjelovanje u području zrakoplovne i hiperbarične medicine, ali i mogućnost rješavanja stambenog pitanja po povoljnim uvjetima otkupa i kamata. U vojsci računaju na još jednu pogodnost. Već je 20­-ak hrvatskih vojnih liječnika prošlo kroz polugodišnje i godišnje služenje u misijama UN-a i NATO-a. Naši su najviše išli u Afganistan. Mogućnosti usavršavanja u međunarodnim operacijama sve su veće, a nije na odmet reći da su dnevnice 100 USD za UN misije te 100 eura za one pod NATO-­ovim zapovjedništvom. Uz ovu im zaradu ostaje i redovita plaća. Naši liječnici tako zarade i do 4 tisuće eura mjesečno, uz plaćene troškove prehrane i smještaja u bazama. Zdilar objašnjava da vojska ima dogovoreno stručno usavršavanje i održavanje liječničkih licenci s civilnim bolnicama. On je sam dobar primjer kako to funkcionira, s obzirom na to da radi kao kirurg još od početka 1990.-ih i u vojnom je sustavu. Operira u bolnici Sv. Duh u Zagrebu. Zna sve o važnosti vojnog saniteta, bio je liječnik u 4. GBR-u te načelnik saniteta ZP-a Split, pod zapovjedništvom generala Ante Gotovine. Žene u većini Ne sumnja da će se na natječaj, koji traje do četvrtka, javiti dovoljan broj mladih liječnika. Kaže da su dvije trećine­ žene. O kojim se ovdje motivima radi, potvrđuju i dvije mlade liječnice. Tea Caktaš kaže da odluka da stupi u vojsku nije bila jednostavna, no smatrala je da je vojska častan i plemenit poziv. Donijela je, kaže pravu odluku jer je dobila priliku da svojim znanjem pridonese domovini. Liječnici Antoniji Marunčić izbor je bio lak jer je odrasla u obitelji branitelja. Nije željela propustiti priliku da radi kao vojna liječnica. – Ja sam žena i majka i bitno mi je da obiteljski život ne pati. U vojsci su mi izišli u susret, rasporedili su me u Zagreb, gdje mi je prebivalište. To mi je dokazalo da sustav ima sluha za obitelj i da ju štiti – navodi liječnica Marunčić.