Vraćeno nam 1500 migranata: Zašto Božinović i Plenković šute o brojkama?

Broj vraćenih migranata gotovo je jednak broju migranata koje Hrvatska treba prihvatiti prema EU planu relokacije iz Grčke i Italije, javlja Večernji list. Dok se raspravlja hoće li i koliko azilanata europske države vratiti u Hrvatsku nakon prošlotjedne presude Suda EU prema kojoj se čak i u ekstremnim situacijama, kao što je bio migrantski val od rujna 2015. do travnja 2016., mora poštovati Dublinska regulativa – pravila koja kažu da azilanti moraju zatražiti azil u prvoj državi u koju stupe u EU te da su posljedično njezina odgovornost – ispod radara prolazi podatak kako cijelo ovo vrijeme europske države u Hrvatsku kontinuirano vraćaju migrante. Zatvaranje rute Prema podatcima koje je Večernji list dobio iz ministarstava unutarnjih poslova nekih država EU, jer hrvatski MUP više od tjedan dana Večernjem listu ne odgovara na pitanja o broju vraćenih migranata i o njihovoj daljnjoj sudbini, u Hrvatsku je dosad vraćeno najmanje 1500 azilanata. Iz Njemačke je preuzeto njih 920, iz Austrije 494, dok iz Slovenije pak samo 15. Broj je to koji je gotovo jednak broju azilanata – oko 1600 – koje Hrvatska treba prihvatiti iz Grčke i Italije po EU shemi relokacije. Ovi vraćeni ne ulaze u tu kvotu. Na pitanje ima li procjena koliko bi još azilanata mogli uputiti prema Hrvatskoj nije mogao odgovoriti, kazavši da procjene nemaju već da se odluka o vraćanju donosi nakon pregleda individualnih zahtjeva. 
Iz austrijskog MUP-a kažu kako su lani i u prvoj polovini ove godine u Hrvatsku vratili 494 osobe. Pritom, naglašava Karl-Heinz Grundböck iz austrijskog MUP-a, ne rade razliku između onih koji su stigli prijevozom koje je osigurala hrvatska strana do granice sa Slovenijom i onih koji su na druge načine stigli preko Hrvatske u Austriju. Što se tiče budućih transfera azilanata koji su ušli u periodu o kojem je raspravljao sud, njih vjerojatno neće biti puno jer se na prizivnim austrijskim sudovima vodi još samo 15 slučajeva azilanata. – Presuda Suda EU odnosi se na period od rujna 2015. do travnja 2016. Od tog trenutka više nije bilo masovnih dolazaka migranata jer su države s balkanske rute taj put zatvorile – objašnjava Grundböck govoreći o potezu koji je u to vrijeme naišao na kritike i Bruxellesa i Njemačke. Iz Slovenije pak kažu kako su lani u Hrvatsku po Dublinskoj uredbi predali sedam, a ove godine osam osoba. Vesna Mitrić iz slovenskog MUP-a nije mogla dati broj azilanata koje namjeravaju još vratiti.
Sve troje sugovornika, slaže se u jednom – pozdravljaju odluku Suda EU, ističući kako ona u potpunosti podržava njihov stav kojega su se držali cijelo vrijeme. – Presuda potvrđuje naš stav da je Dublinsku regulativu potrebno primjenjivati u potpunosti, čak i pod izvanrednim okolnostima – istaknuo je T. Plate iz njemačkog MUP-a. 
No vrijedi analizirati njemačku politiku oko Dublina za vrijeme krize, koja u potpunosti i ne potvrđuje taj stav. Suspenzija Dublina Upravo su iz Njemačke za vrijeme migrantskog vala dolazile ocjene kako je dublinski sustav u krizi neprovediv. Štoviše, u kolovozu 2015. njemački je Federalni ured za migracije i izbjeglice (BAMF) suspendirao Dublinsku regulativu za građanine Sirije, odustajući od zahtjeva da se njihovi zahtjevi moraju obrađivati u prvoj EU državi. Reakcija Europske komisije, koja je i sama bila svjesna da se Dublin raspada na takvu njemačku odluku bila je više nego pozitivna, pohvalivši je i nazvavši je činom europske solidarnosti. – Za Komisiju, ovo predstavlja priznavanje činjenice da ne možemo ostaviti članice na vanjskim granicama da se same bore s velikim brojem tražitelja azila – kazala je tada glasnogovornica Komisije Natasha Bertaud. No taj je potez izazvao i kritike, kako diljem Europe, tako i u Njemačkoj, da tim potezom kancelarka Angela Merkel zapravo poziva migrante. U jesen nastaje obrat. Iznenada, u studenome, njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maizière kazao je kako Njemačka od studenoga ograničava ulaz Sirijcima te da “nikada nisu suspendirali Schengen”. Njemačka uskoro počinje vraćati tražitelje azila i u Hrvatsku, što radi i danas. Je li se Hrvatska pokušala osigurati od vraćanja migranata? U studenome 2015., kad je Njemačka najavila kako vrijedi Dublinska regulativa, što bi značilo i vraćanje migranta u zemlju prvog pristupa u EU, što je za mnoge, nakon “zatvaranja” Mađarske, bila Hrvatska, tadašnji je ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić to prokomentirao kazavši kako “netko mora dokazati da su došli prvo u Hrvatsku” te kako je “sad jasnije zašto nismo dijelili podatke o registriranima”. Problem prve države prihvata komplicira činjenica da je Grčka od 2011. izuzeta iz Dublinske regulative, nakon što je Europski sud za ljudska prava zaključio kako se prema azilantima postupa nehumano. U studenome 2016. EK je preporučio da se Grčka uključi u Dublin od ožujka, no odluka se ne primjenjuje retroaktivno te vrijedi za migrante koji su u EU došli od ožujka ove godine, navodi Večernji list. Podsjetimo, još na samom početku migrantske krize, 2015. godine, udruga U ime obitelji poslala je otvoreno pismo tadašnjem SDP-ovom predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću vezano uz izbjegličku krizu uzrokovanu progonima Islamske države ili drugih terorističkih skupina, međutim nakon upozoravajućeg pisma Milanovićeva Vlada i dalje ništa nije poduzimala, naprotiv, tadašnji ministar Ranko Ostojić dočekivao je migrante riječima: “Salaam alaykum! My name is Ranko…”, a sada ih po svemu sudeći i Plenkovićeva Vlada dočekuje u Hrvatskoj, ali prikrivajući činjenice od hrvatske javnosti.