Vrijedni branitelji: Smokve iz "Tvrde stine" zaposlit će našu djecu
· 4 min čitanja
Vožnjom autom u trajanju od desetak minuta iz Kaštel Lukšića cestom uz Malačku, a onda se nakon skretanja na vatrogasni put, koji vodi poprijeko padinama Kozjaka, stiže do terena iznad Rudina na kojemu braniteljska zadruga “Tvrda stina” počinje pripreme za realizaciju svojeg projekta podizanja nasada smokava, masline i vinove loze.
Zemljište je – po uputama naših sugovornika “vidjet ćete, izgleda ko velika fleka” – prepoznatljivo izdaleka. Posljedice rada buldožera očite su, naime, jer nema raslinja, koje valja ukloniti kako bi se zemlja pripremila za prvu fazu radova – strojno kopanje rupa za sadnice. I premda s parcele puca prekrasan pogled na Kaštelanski zaljev, svu našu pozornost zaokuplja vozač buldožera koji na kosom terenu, po kojemu se ni pješice nije jednostavno kretati, odrađuje zahtjevan posao.
Koncesija na 50 godina
Ni put zadruge do ove pripremne faze nije bio jednostavan. Potrajao je više od tri godine, iščitavamo iz osnovnih podataka. “Tvrda stina” je u poljoprivrednu djelatnost krenula 2010., 2011. ušla je u posjed zemljišta dobivenog od države na koncesiju na rok od 50 godina, a ove, 2014., konačno se stiglo do prvih radova.
– Vrijeme smo potrošili na rješavanje papirologije i izradu projekta. Osim toga, aplicirali smo za program IPARD na natječaju objavljenom u travnju 2013., strpljivo smo čekali i u listopadu ove godine potpisali smo ugovor. Dobili smo 1,62 milijuna kuna – odgovara na naš upit Dragan Paić, upravitelj zadruge.
Cijeli projekt vrijedi oko četiri milijuna kuna i do tog novca namjeravaju doći kreditom HBOR-a.
Naši sugovornici – uz Paića, to su još brigadir Ivan Pavić, predsjednik Nadzornog odbora zadruge, i pukovnik Miro Primorac, pomoćnik upravitelja za realizaciju projekta – dobro su upućeni u sve finese EU financiranja, pa objašnjavaju da će onih 1,62 milijuna kuna dobiti tek kad projekt zaživi, a u međuvremenu do novca moraju iz drugog izvora, u ovom slučaju HBOR-a.
Ima smisla
Nepovratna sredstva nije jednostavno dobiti, treba ispuniti brojne uvjete, a navodno je jedan bio sadnja smokve grčke bjelice. Pitamo zašto. Grčka bjelica bila je ponuđena, slijedi diplomatski odgovor. Ali u konačnici će se uglavnom saditi zamorčica.
– Zamorčica je prisutna od Boke kotorske do Istre i Konjica. Rod joj ne dolazi istodobno, nego u dužem periodu, a to je važno zbog branja, koje je najzahtjevniji dio posla. I stoga će od 2911 sadnica 85 posto biti zamorčice, 10 posto bijele petrovače i pet posto crne smokve – obrazlaže pukovnik Primorac.
Smokve će biti posađene na 10,5 od ukupno 12 hektara zemljišta. Planirano je zasaditi i 6700 loza, te po rubnim dijelovima 125 stabala maslina. Zanimljivo je da je novac programa IPARD dobiven samo za smokve.
– Italija i Španjolska su u EU-u, proizvode dosta vina i maslinova ulja i ne treba im konkurencija. Za smokve ih nije bilo briga – obrazlaže pukovnik Primorac.
Zadrugu, međutim, jest bilo briga, jer se u Hrvatskoj godišnje potroši 12.000 tona suhih smokava, a proizvede 4000 tona. Ostalo je uvoz iz Turske i Maroka.
– Zato ovaj naš projekt ima smisla – poentira Paić.
Prema planu, do kraja 2015. treba obaviti sadnju. Sadnice su već kaparirane u rasadniku Prud u dolini Neretve, a koštaju 160 tisuća kuna. Prve plodove moglo bi se ubrati 2018., procjenjuju zadrugari. U pripremne radove spada i izgradnja kanala za sustav navodnjavanja kapaciteta.
Krajnji je cilj projekta, kažu bivši ratni zapovjednici, osigurati vlastitu egzistenciju, ali i zaposliti članove obitelji, djecu prije svih.
– Tko kaže da branitelji ne rade, neka svi ti zločesti dođu vidjeti ovo ovdje – poručuje brigadir Ivan Pavić.
Jadranka Matić
Snimio Jakov PRKIĆ/Cropix
Osnovana još 2006.
Braniteljska zadruga “Tvrda stina”, sa sjedištem u Splitu, osnovana je 2006., a počela je raditi godinu kasnije. U njoj je 13 članova, fizičkih osoba, uglavnom branitelja, te 10 tvrtki. Početna djelatnost bilo je graditeljstvo, koje je zbog situacije na tržištu nekretnina palo u drugi plan. U poljoprivrednu djelatnost uključeni su, međutim, samo članovi – pojedinci.
Osiguran plasman
Predugovorom s PZ “Marina” osiguran je plasman proizvoda, a vode se razgovori i s “Ribolom”. U drugoj fazi projekta namjera je u jednoj od gospodarskih zona, primjerice Lećevici, udaljenoj samo četiri-pet kilometara od nasada, izgraditi i pogone za preradu smokava.
