Vijesti Najčitanije

VUJČIĆEVO MORBIDNO RAZMIŠLJANJE: ‘Oprao ruke’ od svega, HNB izlazi iz slučaja Franak?!

VUJČIĆEVO MORBIDNO RAZMIŠLJANJE: ‘Oprao ruke’ od svega, HNB izlazi iz slučaja Franak?!
Sve to je samo vrh ledenog brijega, a širu sliku mora gledati HNB. No, čini se da Vujčića šira slika ne zanima. On je oprao ruke od cijelog slučaja Franak i tako ostavio sve građane Hrvatske da se nadaju čudu. Boris Vujčić rekao je hrvatskom narodu da ne namjerava dati ostavku s mjesta guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) kako je tražila udruga Franak jer je “jedini upozoravao da će se ovo dogoditi”. Možda je to šapnuo ženi prije spavanja, možda se liječio od govorne mane kad je došao na mjesto guvernera pa mu je bilo neugodno javno istupati, a možda se umorio od ponavljanja (iako bi većina Hrvata za guvernersku plaću od oko 30 000 kuna neto pričalo “k’o navijeno”), ali građani se ne sjećaju njegovih upozorenja. Međutim, vjerojatno se većina građana sjeća da je po Vujčićevom mišljenju ovo zajednička krivnja banaka, Vlade i dužnika. Ukratko, za njega su krivi svi osim njega. Odlučujuli  banke ili građani? Iako je Vujčićev način razmišljanja morbidan jer je HNB jedino državno tijelo koje regulira rad banaka, iz nekog razloga se Vlada složila s guvernerom. To nije nikakva sreća je da se rješavanje slučaja Franak ostavi u rukama bilo koje od nabrojane strane, to bi moglo izazvati katastrofalne posljedice. Vremena je sve manje jer Vladina odluka o smrzavanju tečaja ističe krajem ove godine pa je jasno da tenzije rastu. Dužnici trenutno traže da kredite vraćaju po kamati koju su imali kad su prvi put potpisali. Zvuči plemenito, ali postavlja se pitanje što sa svima onima koji nemaju kredite u “švicarcima”? Bi bio presedan da se dugovi opraštaju svaki put kad nešto krene po zlu. S pozitivne strane, u takvom bi scenariju banke podnijele najveći dio štete jer bi iz svog džepa morale podmiriti razliku. Nažalost, banke nemaju nikakav razlog pristati na to. Jedini način da banke prihvate takav prijedlog jest da se država obaveže na to da podmiri razliku. Osim što nije vjerojatno da će država pristati na to, na kraju bi opet došli na to da svi građani RH plaćaju kredite drugih. Banke imaju svoju viziju rješenja koje se svode na to da se kredite u francima prebace u eure po trenutno zamrznutom tečaju franka. Država bi platila razliku, ali kamate bi građanima bile nešto veće nego sad. Jedina utjeha je da je euro još uvijek stabilna valuta, iako se i to za pet godina može promijeniti. Naravno da Udruga Franak i drugi oštećenici nikada neće pristati na takvo rješenje. Izborna godina bez rješenja Na kraju će sve vjerojatno ostati u rukama Vlade koja se dosad pokazala nesposobnom kada je u pitanju hrvatski financijski sustav. Teško je reći za koju verziju rješenja će se odlučiti Vlada. Kako je izborna godina, za pretpostaviti je da će Vlada ipak naginjati dužnicima, no to ćemo znati tek kada vidimo koliko će banke donirati u izborne kampanje. Počelo se pričati da bi se krediti mogli konvertirati u kune, no Vujčić upozorava da bi to moglo destabilizirati cijeli hrvatski financijski sustav, a to je problem HNB-a. Zato je argumentacija Vujčića da HNB nema što tražiti u slučaju Franak jednostavno suluda. Ono što se odluči u ovom slučaju moglo bi imati vrlo opasne posljedice za cijeli bankarsko financijski sustav. Ljudi bi mogli ostati bez posla, a mnoge tvrtke bi se mogle naći u stečaju jer ne mogu podmirivati svoje kredite obveze. Sve to je samo vrh ledenog brijega, a širu sliku mora gledati HNB. No čini se da Vujčića šira slika ne zanima. On je oprao ruke od cijelog slučaja Franak i tako ostavio sve građane Hrvatske da se nadaju čudu.
#HNB #Boris Vujčić #guverner #slučaj Franak

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.