Za 10 godina bit će samo 2 milijuna radno sposobnih

Na godišnjoj razini iseljavanje je 55-60 tisuća radno sposobnih. Više nego što se prikazuje U Hrvatskoje se događa stalni pad broja radno sposobnih stanovnika, koji silaznu putanju ima još od 2009. godine. Ističu to analitičari Reiffeisen Bank Austrija (RBA), u nedavnoj analizi podataka Državnog zavoda za statistiku (DZS) o kretanju aktivnog stanovništva. Posljedično njegovim kretanjima, radno sposobno stanovništvo, stariji od 15 godina, spustilo se na nove rekordno niske razine – 3,553 milijuna. U odnosu prema četvrtom tromjesečju 2016., broj radno sposobnih niži je za čak 5000. Takva neželjena kretanja ponovno upozoravaju na sve katastrofičniju migrantsku, demografsku sliku zbog odljeva radno sposobnih i produktivnih, odnosno na razmjere odlaska radno sposobnog, mladog stanovništva iz zemlje, kao i na slabosti hrvatskog tržišta rada, neusklađenost njegove ponude i potražnje. Demografi upozoravaju da su podaci o stalnom padu radno sposobnih još crnji od onih koje spominje ova analiza. Stjepan Šterc iznosi još katastrofičnije brojke, da nam je radni kontingent ženskog i muškog stanovništva - 2,8 milijuna! A zemlja smo s 4,2 milijuna stanovnika. 80.000 godišnje - Procjene su da će se on u sljedećih pet do deset godina smanjivati za čak 250 - 500 tisuća osoba s obzirom na to da je iseljavanje iz Hrvatske prema podacima stranih zemalja na razini 80.000 ljudi godišnje, a dvije trećine njih čine radni kontingent jer u iseljavanju najviše sudjeluju mladi. Na godišnjoj razini iseljavanje iz Hrvatske radno sposobnih je po tome 55-60 tisuća ljudi. Dakle, brojke su puno drastičnije nego što se prikazuju - kaže Šterc. Upozorava da je rodnost u Hrvatskoj u travnju bila poražavajuća - tek 2500 rođene djece mjesečno, a što je samo u odnosu prema mjesecu prije, ožujku, pad rodnosti od čak 15 posto. Šterc procjenjuje da će s takvim trendovima radni kontingent u idućih deset godina pasti možda i blizu samo dva milijuna ljudi. - Situacija je vrlo ozbiljna; razlika izlaska i ulaska u radni kontingent je od pet do sedam tisuća ljudi i to je ta razlika koja će nedostajati i sve više generirati problem - kaže Šterc. Prema RBA analitičarima, u prvom ovogodišnjem tromjesečju broj zaposlenih osoba porastao je za blagih 0,05 posto u odnosu prema istom lanjskom razdoblju, a broj nezaposlenih pao je za 27.000, ili 9,6 posto. - Ovakva kretanja posljedično su se odrazila i na agregat aktivnog stanovništva, koji je u istom promatranom razdoblju iznosio 1,789 milijuna - navodi se u osvrtu analitičara RBA. Na tromjesečnoj razini broj aktivnih stanovnika niži je za 25,8 tisuća, ili 1,4 posto, a na godišnjoj razini broj aktivnih manji je za 26,3 tisuće, ili 1,4 posto, što je posljedica razmjerno većeg smanjenja broja nezaposlenih u odnosu prema relativno manjem porastu broja zaposlenih - ističu analitičari RBA. Neaktivni Podaci također pokazuju da je broj neaktivnih stanovnika u prvom ovogodišnjem tromjesečju iznosio 1,755 milijuna. Uz rast na tromjesečnoj razini za 21 tisuću, ili 1,2 posto, broj osoba u kategoriji neaktivnog stanovništva na godišnjoj je razini porastao za 5,8 tisuća, ili 0,3 posto. I ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić upozorava na različite pristupe radnom kontingentu, ekonomski i statistički, te kazuje koji je od njih realni(ji). – Radni kontingent je ekonomski puno veći nego što je on statistički. S ekonomske točke gledišta on je sve stanovništvo od 15 do 64 godine, minus redovni studenti i srednjoškolci i minus radno nesposobni. Kada bismo to tako računali, naš ekonomski radni kontingent bio bi oko dva milijuna, no statistički mjeri se onima koji su zaposleni i onima koji su službeno nezaposleni, a oni ili traže posao, ili su se prijavili na burzu rada. Razlika je u ljudima koji nisu zaposleni, nisu na burzi, ali su živi ljudi, tako da Hrvatska sama sebe vara držeći ovaj radni kontingent statistički - ističe Jurčić i dodaje kako je naša aktivnost stanovništva oko 55 posto, a da je europski prosjek 65 posto. Za masovni odljev hrvatskih građana van i crna demografska kretanja uopće kaže kako je nacionalno i politički za neku zemlju najopasnija situacija da gubi stanovništvo.