Za srpski zločin u Jošanima 1991. godine još nitko nije odgovarao!
Documenta u priopćenju podsjeća kako je na današnji dan, 16. prosinca 1991. godine malokalibarskim oružjem s prigušivačima hicima u glavu ubijen 21 civil, dok je jednom liječničkom intervencijom spašen život. Žrtve su uglavnom bile žene starije životne dobi, a ubijeno je i četvero mladih ljudi.
Centar za suočavanje s prošlošću - Documenta upozorio je danas da su nitko od pripadnika srpske paravojske, koji su u prosincu 1991. godine u selu Jošani kod Gline ubili 21 hrvatskog civila, do danas nije odgovarao za taj ratni zločin niti je dostupan hrvatskim pravosudnim tijelima, zbog čega poziva na jačanje regionalne suradnje kako bi se zločincima sudilo u njihovoj zemlji. Documenta u priopćenju podsjeća kako je na današnji dan, 16. prosinca 1991. godine malokalibarskim oružjem s prigušivačima hicima u glavu ubijen 21 civil, dok je jednom liječničkom intervencijom spašen život. Žrtve su uglavnom bile žene starije životne dobi, a ubijeno je i četvero mladih ljudi.
U okupiranoj Joševici, u razdoblju od 1991. do 1994. godine usmrćeno je još 10 Hrvata, uglavnom civilnih žrtava za čiju likvidaciju počinitelji također nisu sankcionirani.
Documenta napominje da je sisačko Županijsko državno odvjetništvo u listopadu 2010. godine podiglo optužnicu protiv šestorice srbijanskih državljana zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Optuženi su da su 16. prosinca 1991. godine kao pripadnici tzv. "Izviđačko divezantske grupe" paravojske tzv. "SAO Krajine" s još dvije sada pokojne osobe iz vatrenog oružja prilikom ulazaka u kuće ubili 21 žrtvu, te jednoj nanijeli po život opasne ozljede.
U tom centru podsjećaju kako je još od listopada 2006. godine između hrvatskog Državnog odvjetništva i srbijanskog Tužiteljstva za ratne zločine na snazi Sporazum o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, kojim je izražena spremnost za unaprjeđenje suradnje na području kaznenog progona počinitelja.
Iako se tim Sporazumom, temeljem ustavnih odredbi ne predviđa izručenje vlastitih državljana, niti je moguće ustupanje kaznenog progona, u Documenti ocjenjuju da se pružanjem pomoći i suradnjom u daljnjem prikupljanju dokaza i podataka može ostvariti cilj - da zločinci budu kažnjeni.
"Kako su okrivljenici nedostupni hrvatskom pravosuđu, a temeljem tog Sporazuma priječi se njihovo izručenje, apeliramo na potrebu dodatnog jačanja regionalne suradnje i ustupanje dokaza radi održavanja suđenja za ratne zločine u zemlji gdje optuženici žive, kako bi se postigao djelotvorni instrument u borbi za kažnjavanje svih počinitelja, neovisno u čije ime ili na kojoj strani je zločin počinjen", poručuju iz Documente.
Izvornu vijest možete pogledati OVDJE
