Zagreb: Natječaj za zbrinjavanje biootpada po cijeni višoj nego što je Pripuz naplaćivao Bandiću

Podsjetimo, na prošlogodišnji se natječaj vrijedan 73 milijuna kuna, za odvoz 45.000 tona biootpada u dvije godine, javilo ukupno devet tvrtki u tri zajednice ponuditelja, uključujući grupaciju BIOEN u vlasništvu Rusa Olega Maksimova i Artema Kazina, tvrtku Biootpad d.o.o. u vlasništvu Domagoja Sedlića te spomenutu Pripuzovu tvrtku CE-ZA-R. Posao su prvo dobili Rusi, čija je ponuda bila najjeftinija, a potom im je Državni inspektorat izrekao zabranu zbrinjavanja otpada jer nisu imali potrebne dozvole.

Posao je zatim pao na Pripuzovu tvrtku, koja se iz sporazuma iznenađujuće povukla u svibnju ove godine, a kao razlog istupanja naveli su popunjavanje svojih kapaciteta. Time je teret zbrinjavanja organskog otpada pao na gradsku Čistoću, odnosno Zrinjevac, koji za to nemaju odgovarajuću infrastrukturu ni kapacitete, o čemu je Jutarnji list već pisao. Inače, u Zagrebu se, prema podacima Čistoće, prikupi oko 26.000 tona biootpada godišnje, što je u prosjeku oko 2000 tona mjesečno ili 80-ak šlepera. U kontekstu toga, je li Pripuzov izlazak iz prošlogodišnjeg dogovora uistinu potaknut nedostatkom kapaciteta ili je riječ bila o taktici za novi natječaj, odnosno demonstriranju snage zagrebačkom gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću, može se samo nagađati.

Nije tajna da na relaciji C.I.O.S – Tomašević postoje određeni animoziteti. On je najavljivao reviziju svih ugovora C.I.O.S-a s Gradom Zagrebom u okviru predizborne kampanje, a njegova zamjenica Daniela Dolenec izjavila je da su se poslovi s Pripuzom dogovarali “zna se kako”, aludirajući na njegovu povezanost s pokojnim gradonačelnikom Milanom Bandićem. Iz C.I.O.S-a im je tad stigla poruka da “ili raskinu ugovore s njima ili prestanu širiti neistine”. U svakom slučaju, od lanjskih kompanija koje imaju kapaciteta za ovaj posao, svoju će ponudu, kako je zasad potvrđeno Jutarnjem listu, poslati samo Pripuzova tvrtka, sad u nešto jačoj pregovaračkoj poziciji.

Iz grupacije BIOEN – tvrtki Bioplinara Organica i Bioplinska elektrana Orehovec koje imaju nekoliko bioplinara u Gregurovcu, Viljevu i Donjem Miholjcu – iz Jutarnjeg lista nisu dobili konkretnu potvrdu. No velika je vjerojatnost da natječaju neće pristupiti jer nemaju potrebnu dozvolu za gospodarenje otpadom, tzv. R12.

– Možda se prijavimo, a možda i ne. Ne možemo u ovom trenutku točno odgovoriti jer nismo još ništa odlučili – odgovorili su nam neodređeno iz BIOEN-a.

Dokumentacija

Na natječaj se neće javljati ni tvrtka Biootpad d.o.o., kako Jutarnji doznaje od vlasnika Domagoja Sedlića, koja je lani bila u zajednici ponuditelja s tvrtkom BIOEN grupacije – Bioplinara Organica Kalnik. S Jutarnjeg su zatražili i komentar gradonačelnika Tomaševića na sve to, ali su im kratko odgovorili da se na natječaj može javiti svaka tvrtka koja zadovoljava uvjete.

Pritom ih je posebno zanimao i komentar na cijene u dokumentaciji. Naime, prema troškovniku novog natječaja, procijenjena cijena zbrinjavanja biootpada je oko 1620 kuna po toni (vrijednost je posla 36 milijuna kuna, a odvozi se 22.500 tona). Sad ispada da je Čistoća posao zbrinjavanja biootpada procijenila vrjednijom nego što se lani obavljao, kad ga je ugovarao pokojni gradonačelnik Milan Bandić. Prva je zajednica ponuditelja, prema lanjskom ugovoru, to radila za 1100 kuna, a druga za 1510 kuna po toni. Štoviše, i Pripuzova je tvrtka, kao najskuplji ponuđač, tad nudila zbrinjavanje biootpada za 1580 kuna po toni ili 40 kuna manje od sadašnje procijenjene vrijednosti.

Gradski vijećnik Renato Petek, koji se temama zbrinjavanja biootpada iscrpno bavio, također smatra da je cijena od 1620 kuna po toni, kako kaže, “zanimljiva”.

– Manja cijena lani je mogla biti i zbog toga što se zbrinjavanje odvijalo nelegalno. Ovo je sad možda realna cijena – odgovorio je Petek. Iz Holdingove podružnice Čistoća službeno su odgovorili Jutarnjem kako je procijenjena vrijednost nabave po toni otpada u skladu s trenutnim stanjem na tržištu.

– Usluga uključuje preuzimanje, vaganje i obradu otpada kao i sve druge manipulativne radnje ukoliko se otpad ne obrađuje na lokaciji preuzimanja otpada. Također, Zagreb proizvodi i najveću količinu biootpada u RH – dnevno 110-120 tona – ističu.