Zastupnici u Litvi smjeli objaviti zašto se protive ratifikaciji: Evo zašto je Istanbulska zaustavljena!

Za razliku od Hrvatske – gdje premijer Plenković omalovažava sve koji se ne slažu sa ratifikacijom Istanbulske konvencije – tumačeći da se radi o “strahovima i zabrinutostima”, bez da odgovara na ključne argumente svojih neistomišljenika – među građanima, udrugama, stručnjacima, HAZU ili Katoličkoj Crkvi i drugim vjerskim zajednicama – u Litvi su parlamentarni zastupnici imali pravo i mogućnost jasno iznijeti svoje argumente. Naime, u deklaraciji članova litavskog parlamenta (Seimas), zastupnici ističu kako su “Zabrinuti zbog činjenice da se pojam „rod“ (lt. „društveni spol“) koji se koristi u Istanbulskoj konvenciji može tumačiti na dvosmislen način te da kao pojam ne prepoznaje spol kao prirodno ljudsko obilježje”, dodavši, “da bi pojava pojma „rod“ u pravnom sustavu Litve ugrozila dosljednu obiteljsku politiku koja je usmjerena na obitelj utemeljenu na braku između muškarca i žene i (ili) srodstvu (po ocu i majci).” Tekst deklaracije litavskih zastupnika donosimo u cijelosti: “Uzimajući u obzir da je nasilje nad ženama, koje nerazmjerno pogađa žene, kazneno djelo i kršenje ljudskih prava; Shvaćajući da je dužnost države osigurati primjerenu zaštitu žena od nasilja te osigurati pomoć ženama koje su pretrpjele nasilje; Ističući da je Istanbulska konvencija po svojoj prirodi pravna konvencija upućena prvenstveno onim članicama Vijeća Europe koje do sada još nisu uspostavile pravni okvir za zaštitu žena od nasilja; Navodeći da je litavski pravni sustav već ostvario primarni ciljIstanbulske konvencije: već se primjenjuju sve zakonske odredbe čiji je cilj borba protiv nasilja nad ženama, a koje Istanbulska kovencija nastoji provoditi te se zakonske odredbe mogu poboljšati bez ratifikacije Istanbulske konvencije. Ne postoji nikakva pravna potreba za ratifikacijom Konvencije; Ističući da odredbe Istanbulske konvencije udvostručuju sustav nadzora i praćenja nasilja nad ženama koji je već utvrđen u Konvenciji o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena Ujedinjenih naroda (eng. Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination against Women, CEDAW, 1979.), na kojoj se temelje sve mjere koje se poduzimaju u Litvi u svrhu borbe protiv nasilja nad ženama; Zabrinuti zbog činjenice da se pojam „rod“ (lt. „društveni spol“) koji se koristi u Istanbulskoj konvenciji može tumačiti na dvosmislen način te da kao pojam ne prepoznaje spol kao prirodno ljudsko obilježje; Procjenjujući da bi pojava pojma „rod“ u pravnom sustavu Litve ugrozila dosljednu obiteljsku politiku koja je usmjerena na obitelj utemeljenu na braku između muškarca i žene i (ili) srodstvu (po ocu i majci); Ističući da prijevod pojma „rod“ u litavski jezik neće promijeniti značenje ovoga pojma u međunarodnom pravu s obzirom na to da je izvorni (službeni) tekst Istanbulske konvencije pisan na engleskom i francuskom jeziku (Članak 33. Bečke konvencije); Imajući na umu da se Istanbulska konvencija smatra kontroverznom u državama članicama Europske unije te da se u posljednje vrijeme sve više i više država članica protivi ratifikaciji Istanbulske konvencije upravo zbog dvosmislenog tumačenja pojma „rod“ u Konvenciji te iskazujući svoju solidarnost tim državama članicama; uvjereni smo da ratifikacija Istanbulske konvencije nije potrebna te pozivamo Vladu Republike Litve da zaustavi postupak ratifikacije Konvencije te da posveti veću pozornost unapređenju zakonodavstva, poboljšanju sustava zaštite žena od nasilja i pružanju pomoći svim ženama koje su doživjele nasilje. [embeddoc url="http://portal.braniteljski-forum.com/wp-content/uploads/Declaration-Lithuanian-Members-of-Parliament_HR.docx" download="all" viewer="microsoft"] [embeddoc url="http://portal.braniteljski-forum.com/wp-content/uploads/Declaration-Lithuanian-Members-of-Parliament.docx" download="all" viewer="microsoft"] “Sukob između suprotstavljenih stranaka u vezi sa ratifikacijom Istanbulske konvencije previše je uzavreo i ne može se očekivati kompromis u nekom skorašnjem trenutku”, rekao je litvanski ministar socijalne sigurnosti i rada Linas Kukuraitis, izvještava LETA/BNS. “Čini se kao da je sukob previše gorak i nećemo imati kompromis u najbližoj budućnosti, stoga naš prijedlog nije da se žurite. To je ono što smo službeno predložili Ministarstvu vanjskih poslova – da treba najmanje godinu dana proučavati kako se nacionalna prava i praksa mijenjaju na području nasilja i roda, prije nego se donese nova procjena, a ako se u drugim zemljama ne formiraju nove prakse i prava, onda se možda možemo uključiti u klub”, izjavio je Kukuraitis novinaru Ziniu Radijasu. Konvencija je pokrenula žestoke rasprave u Litvi o definiciji roda, tj. “rodu” engleskog jezika i njegovom litvanskom prijevodu koji je odobrio vladin ured. Sve dok se ne postigne konsenzus, ratifikacija dokumenta neće biti potaknuta, međutim, kaže Kukuritis, nastojat će se revidirati neke zakone bez odobrenja konvencije, prenosi narod.hr “Nasilje je i dalje glavni problem koji priznaju protivnici konvencije, a napravili smo popis zakona koji bi trebali biti promijenjeni kako bi se uskladili s konvencijom, kad bi bio ratificiran. Postavili smo cilj da to činimo čak i bez da konvencija bude bliža ciljevima i instrumentima predviđenim u konvenciji na području nasilja. U svakom ćemo slučaju raditi na borbi protiv nasilja,bez obzira hoće li konvencija biti ratificirana ili ne“, rekao je ministar.